Pregled bibliografske jedinice broj: 1005681
Znanost o književnosti između filozofije i neuroznanosti
Znanost o književnosti između filozofije i neuroznanosti // Jezik književnosti, znanosti i medija - Međunarodni znanstveni skup u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara - knjižica sažetaka / Kolar, Mario ; Kovač, Zvonko ; Tkalec, Gordana (ur.).
Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2016. str. 36-36 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1005681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanost o književnosti između filozofije i neuroznanosti
(Literary Studies Between Philosophy and Neuroscience)
Autori
Jelača, Matija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Jezik književnosti, znanosti i medija - Međunarodni znanstveni skup u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara - knjižica sažetaka
/ Kolar, Mario ; Kovač, Zvonko ; Tkalec, Gordana - Koprivnica : Sveučilište Sjever, 2016, 36-36
ISBN
978-953-7908-44-7
Skup
Jezik književnosti, znanosti i medija - Međunarodni znanstveni skup u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara
Mjesto i datum
Koprivnica, Hrvatska, 21.10.2016. - 22.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Milivoj Solar, znanost o književnosti, filozofija, Wilfrid Sellars, komputacijske neuroznanosti, prediktivno kodiranje
(Milivoj Solar, literary studies, philosophy, Wilfrid Sellars, computational neuroscience, predictive coding)
Sažetak
Jedan od značajnijih aspekata bogatog opusa prof. Solara zasigurno čine njegove rasprave o odnosu znanosti o književnosti prema filozofiji (književnosti) s jedne strane te ostalim znanostima (kako prirodnim, tako i društveno-humanističkim) s druge. Iako je prof. Solar svoje najznačajnije radove o toj temi objavio još 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, ti su radovi i danas itekako poticajni za razmišljanje, a sama tema jednako aktualna kao i tada. Namjera je ovog izlaganja pozabaviti se iznova tim problemskim sklopom u svjetlu recentnih razvoja u filozofiji i neuroznanostima. Polazište izlaganja čini poimanje filozofije Wilfrida Sellarsa, jednog od najznačajnijih američkih analitičkih filozofa druge polovice dvadesetog stoljeća. Prema Sellarsu, cilj filozofije nije otkrivanje novih istina o svijetu već refleksivno „snalaženje“ u predmetnim područjima pojedinih znanosti i uspostavljanje veza među njima, odnosno ujedinjavanje raznorodnih spoznaja do kojih različite znanosti dolaze. Pritom najveći izazov za suvremenu filozofiju, smatra Sellars, predstavlja raskol između prirodnih i društveno-humanističkih znanosti te je stoga upravo spajanje tih dviju suprotstavljenih perspektiva u jednu jedinstvenu sinoptičku sliku svijeta glavni zadatak filozofije danas. Na tragu takvog poimanja filozofije uopće, ovo će izlaganje ponuditi mogući model filozofije književnosti prema kojemu bi zadaća takve discipline bila uspostavljanje odnosa između spoznajno bogate i raznovrsne tradicije znanosti o književnosti s jedne strane te suvremene neuroznanosti, kao svakako najrelevantnije prirodoznanstvene discipline za proučavanje književnosti, s druge. Neuroznanosti su, naravno, iznimno široko i interdisciplinarno razgranato područje pa svakako valja naglasiti da će se izlaganje ograničiti na recentna zbivanja u kontekstu komputacijskih (teorijskih) neuroznanosti, točnije na teoriju „prediktivnog kodiranja“ ili „prediktivnog uma“, čiji je rodonačelnik Karl Friston, a koju su nedavno u kontekst filozofije uveli najprije Jakob Hohwy (2013), a potom i Andy Clark (2015). Nakon što prvi dio izlaganja razloži osnovne pojmove i postulate ove teorije, drugi će dio pokazati na koji se način neuro-komputacijski mehanizmi koje teorija prediktivnog uma postulira mogu dovesti u plodonosan odnos s nekima od klasičnih mjesta dvadesetostoljetne tradicije znanosti o književnosti, odnosno teorije književnosti. Naglasak će biti na temeljnim pojmovima teorije recepcije, no pokušat će se u osnovnim crtama sugerirati i moguće veze s postulatima ruskog formalizma i naratologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)