Naslov
Luka Bekavac i Thomas Ligotti – Prema književnosti bez čovjeka
(Luka Bekavac and Thomas Ligotti - Towards a Literary Inhumanism)

Autori
Jelača, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta - knjiga sažetaka / Mikulaco, Daniel - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Matica hrvatska, 2015, 66-66

ISBN
978-953-7320-12-6

Skup
Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 15.10.2015. - 17.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
spekulativni realizam, korelacionizam, književnost bez čovjeka, Luka Bekavac, Thomas Ligotti
(speculative realism, correlationism, literary inhumanism, Luka Bekavac, Thomas Ligotti)

Sažetak
Početak 21. stoljeća u kontinentalnoj filozofiji i teoriji obilježila je pojava spekulativnog realizma. Najjednostavnije rečeno, spekulativni realizam označava pokušaj da se dovede u pitanje tzv. „korelacionistički“ konsenzus suvremene kontinentalne filozofije i teorije. Termin korelacionizam skovao je Quentin Meillassoux u svojoj knjizi Après la finitude: Essai sur la nécessité de la contingence (Pariz, Seuil, 2006). Korelacija je, smatra Meillassoux, središnji pojam filozofije nakon Kanta. Pod tim pojmom Meillassoux razumijeva “ideju prema kojoj uvijek imamo pristup samo korelaciji između mišljenja i bitka, a nikada jednome odvojenom od drugoga”. Argument na kojem ta ideja počiva dobro je poznat: misliti stvar po sebi, odnosno misliti stvar neovisnu o mišljenju nije moguće bez kontradikcije. Svaki takav argument Meillassoux naziva korelacionističkim krugom, svaku filozofiju utemeljenu na njemu korelacionizmom. Korelacionizam, naravno, započinje s Kantovom tzv. kopernikanskom revolucijom u filozofiji. No Meillassoux smatra kako bi taj prijelomni trenutak u povijesti filozofije točnije bilo nazvati “ptolomejskom kontrarevolucijom”. Nasuprot tomu, Meillassoux kao pravo i jedino značenje “galileovsko-kopernikanske revolucije” koju su provele moderne znanosti ističe “paradoksalno otkrivanje sposobnosti mišljenja da misli ono što jest bez obzira na to postoji li mišljenje ili ne”. U svjetlu toga, spekulativni realizam može se opisati kao pokušaj da se u filozofiji reaktualizira pitanje mogućnosti spoznaje bitka neovisnog o mišljenju ili, jednostavnije, svijeta neovisna o čovjeku. Namjera je ovog izlaganja pokušati artikulirati sličan skup pitanja u kontekstu književnosti: može li književnost govoriti o svijetu nezavisnom od čovjeka? Odnosno, je li moguća književnost bez čovjeka? U tome će nastojanju središnja uloga pripasti usporednoj analizi izabranih djela Thomasa Ligottija i Luke Bekavca, dvojice pisaca koji svaki na svoj način tematiziraju upravo ovaj problemski sklop.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija

POVEZANOST RADA