Naslov
Multikulturalizam i popis stanovništva: etnolingvističke, demografske i političke perspektive
(Multiculturalism and Census: Ethnolinguistic, Demographic and Political Perspectives)

Urednik/ci
Blagoni, Robert ; Poropat Jeletić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Grad
Osijek

Godina
2018

Stranica
202

ISBN
978-953-7320-90-4

Ključne riječi
višejezičnost ; višekulturalnost ; popisi stanovništva
(multilingualism ; multiculturalism ; census)

Sažetak
U ovoj se monografiji proučavanju potrebe, mogućnosti, metode i sadržaji opredmećivanja jezika, kultura, višejezičnosti i višekulturalnosti u popisima stanovništva. Monografija ima šest poglavlja čiji su autori Antonio Oštarić, Valentina Sokolovska, Lucija Šimičić, Nada Raduški te Robert Blagoni i Nada Poropat Jeletić. U poglavlju "Jezični aspekti popisa stanovništva u svijetu" Antonio Oštarić bavi se nekim jezičnim aspektima popisa stanovništva u 166 država svijeta. Sve do unazad petnaestak godina nije bilo moguće napraviti sustavnu analizu jezičnih aspekata popisa stanovništva na globalnoj razini, jer bi bilo nemoguće prikupiti podatke iz cijeloga svijeta. Međutim, danas je moguće na mrežnim stranicama Ureda za statistiku Ujedinjenih naroda ili na stranicama nacionalnih zavoda za statistiku pronaći detaljne informacije o provođenju popisa stanovništva u većini zemalja članica. Među tim podacima najdragocjeniji su primjeri obrazaca za provođenje popisa stanovništva, koji su dostupni na izvornim jezicima/pismima, ali često i u prijevodu na engleski jezik. Podaci s obrazaca koji nas zanimaju su sljedeći: broj pitanja o jeziku ispitanika, vrsta pitanja o jeziku ispitanika, dostupnost obrazaca na službenom jeziku ili jezicima te na jezicima nacionalnih manjina i ostalih etnojezičnih zajednica prisutnih u državi, te dostupnost višejezične pomoći pri popisivanju za stanovnike koji ne razumiju službeni jezik ili jezike koji se koriste u određenoj državi. S obzirom da se većina država pri izradi popisnica i provođenju popisa poziva na preporuke Organizacije Ujedinjenih naroda navedene u Načelima i preporukama za popis stanovništva i kućanstava (Ujedinjeni narodi 2008), u ovome ćemo radu analizirati u kojoj se mjeri obrađene države drže navedenih preporuka i načela. Na primjeru dviju skupina povezanih država prikazat ćemo kako se detaljni podaci o popisu stanovništva mogu povezati s jezičnim politikama tih država te kako proces popisivanje i objava rezultata mogu izazvati sukobe u društvu. U poglavlju "Mogućnosti i granice uvođenja etnolingvističkih tema u popisima stanovništva" Valentina Sokolovska analizira metodološke aspekte podataka o maternskome jeziku prikupljanih kako u popisima bivše Jugoslavije, tako i u popisima Republike Srbije iz 2002. i 2011. godine. Stoga se u uvodnom dijelu pažnja posvećuje višestrukoj upotrebi popisnih podataka o materinskome jeziku, kao i o potrebi da se ovi podaci kombiniraju s još nekim demografskim karakteristikama stanovništva. Objašnjava se i koje bi demografske karakteristike bile od najvećega značaja, te na koji način bi tabelarno trebalo predstaviti ove podatke. Potom autorica analizira metodološke prednosti ali i nedostatke podataka prikupljanih popisima, da bi nakom toga prikazala i analizirala podatke o jeziku prikupljene 2002. i 2011. godine na teritoriji Republike Srbije. Ovi podatci su dati u kombinaciji sa podacima o nacionalnoj pripadnosti i upućuju na jezičnu (ne)vitalnost određenih jezika. U zaključku se poentiraju najvažniji nalazi prethodnih analiza. U poglavlju "Jezična politika i reprezentacija (etno-)jezičnih manjina u hrvatskim popisima stanovništva" Lucija Šimičić daje uvid u odnos politike jezika i načina predstavljanja etnolingvističkih manjina u Hrvatskoj. U poglavlju se proučavaju (moguće) posljedice "popisnih politika" kako na jezičnu politiku, posebice one aspekte koji se odnose na manjine, tako i na (etno-)jezični vitalitet pojedinih manjinskih zajednica. U poglavlju "Multikulturalizam u Srbiji i etnolingvističke osobenosti nacionalnih manjina u svetlu popisa stanovništva" Nada Raduški analizira položaj i prava nacionalnih manjina u okviru višeetničnosti i višekulturalnosti Srbije, uz ukazivanje na postojanje mnogih nacionalnih zajednica koje se razlikuju prema lingvističkim karakteristikama. Autorica napominje da rezultati empiričkih istraživanja upućuju na neophodnost zaštite jezika radi očuvanja nacionalnoga, kulturnoga i jezičnoga identiteta. Robert Blagoni i Nada Poropat Jeletić pružaju povijesni pregled i sadašnji osvrt na jezike i višejezičnost u popisima stanovništva na primjeru Istre, pružajući excursus u talijansku manjinsku stvarnost, odnosno istarsku višekulturalnost i višejezičnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA