Pregled bibliografske jedinice broj: 1005497
Analiza troškova i koristi izgradnje autoceste A1
Analiza troškova i koristi izgradnje autoceste A1 // Oeconomica Jadertina, 9 (2019), 1; 58-77 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1005497 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza troškova i koristi izgradnje autoceste A1
(Analysis of the costs and benefits of building A1
highway)
Autori
Rupčić, Nataša ; Gašparović, Tomislav
Izvornik
Oeconomica Jadertina (1848-4956) 9
(2019), 1;
58-77
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Javni menadžment, javni sektor, investicije, javno-privatno partnerstvo, autocesta A1
(Public management, public sector, investments, public-private partnership, A1 highway)
Sažetak
Odluke u javnim poduzećima ne donose se isključivo na temelju kriterija profitabilnosti, već je riječ o objedinjavanju kriterija tržišnosti i javnosti. Unatoč raznolikosti ciljeva koje projektima u javnom sektoru treba zadovoljiti te činjenici da se odluke donose političkim procesom pregovaranja između dionika, podloga donošenju odluka treba biti analiza troškova i koristi. Pri tome treba uključiti sve koristi: materijalne i nematerijalne, izravne i posredne. Valja imati na umu da projekt treba biti troškovno pokriven kako u fazi izgradnje, tako i u fazi korištenja i održavanja. U ovome radu analiziraju se odluke u javnom poduzeću HAC s naglaskom na upravljačke odluke pri izgradnji autoceste A1. Ciljevi izgradnje ove autoceste bili su povezivanje državnoga prostora, povezivanje s europskom mrežom autocesta, razvoj turizma te povećanje sigurnosti prometa. Ti su ciljevi ostvareni. No nisu ostvareni željeni ciljevi povećanja razvoja, posebno gospodarskoga razvoja ruralnih i slabije naseljenih područja te zadržavanja i povećanja broja stanovnika. Tržišni ciljevi projekta također nisu ostvareni. Troškovi izgradnje dionice od Bosiljeva do Splita premašili su planirane troškove za 3 milijarde kuna. Prihodi su od 2015. do 2017. godine bili u prosjeku 500 milijuna kuna manji od projiciranih. Na temelju ovih podataka nameće se pitanje je li autocestu A1 trebalo graditi s pomoću kredita ili putem javno-privatnog partnerstva. S obzirom na pogreške u projekcijama, može se pretpostaviti da bi model javno-privatnog partnerstva podrazumijevao realniju procjenu prometne dinamike, nižu cijenu gradnje, bolje upravljanje prihodima, ali i postupniju gradnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- ERIH+, Index Copernicus, Google Scholar, DOAJ, Hrčak