Pregled bibliografske jedinice broj: 1005223
Prototipnost glagolsko-imeničnih kolokacija u općeznanstvenome njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku
Prototipnost glagolsko-imeničnih kolokacija u općeznanstvenome njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku // XXXIII. međunarodni znanstveni skup ZNAČENJE U JEZIKU – OD INDIVIDUALNOGA DO KOLEKTIVNOGA
Rijeka, Hrvatska, 2019. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1005223 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prototipnost glagolsko-imeničnih kolokacija u općeznanstvenome njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku
(Prototypical Verb-noun Collocations of the German, English and Croatian Language of Science)
Autori
Mirjana Šnjarić ; Mirjana Borucinsky
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
XXXIII. međunarodni znanstveni skup ZNAČENJE U JEZIKU – OD INDIVIDUALNOGA DO KOLEKTIVNOGA
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 16.08.2019. - 18.08.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kontrastivna analiza, kolokacije, prijevodne istovrijednice
(contrastive analysis, collocations, translation equivalents)
Sažetak
Ovaj rad bavi se kontrastivnom analizom transdisciplinarnih glagolsko-imeničkih kolokacija i njihovih značenja u području općeznanstvenoga jezika (njem. wissenschaftliche Alltagssprache, alltägliche Wissenschaftssprache, Ehlich, 1993) kao važnom sastavnom dijelu znanstvenoga jezika. Uspoređuju se i analiziraju odabrani primjeri kolokacija njemačkoga i engleskoga jezika kako bi se utvrdile karakterističnosti značenjskih inačica glagola koje nastaju u kolokacijskom suodnosu s imenicama tipičnim za općeznanstveni jezik. Krajnji cilj međujezične usporedbe dvaju nacionalnih općeznanstvenih jezika jest izrada kontrastivnih korespondenata glagolsko- imeničkih kolokacija u hrvatskome općeznanstvenom jeziku. S obzirom na to da se ispituje nedovoljno istraženo područje hrvatskoga znanstvenog jezika rad se može smatrati doprinosom istraživanjima značenja leksika i leksičkih relacija ove važne, ali zanemarene sastavnice znanstvenoga jezika. Radom se također ukazuje na značenjsku problematiku koja nastaje prilikom utvrđivanja prijevodnih istovrijednica na kolokacijskoj razini u hrvatskome općeznanstvenom jeziku te se nude prijedlozi prijevodnih rješenja koji bi, prema mišljenju autorica, trebali biti obuhvaćeni dvojezičnim rječnikom
Izvorni jezik
Hrvatski