Pregled bibliografske jedinice broj: 1005216
Književne teme gospićkih učitelja
Književne teme gospićkih učitelja // 6. Dani Šime i Ante Starčevića: Učitelj - između tradicije i suvremenosti = The teacher between tradition and modernity
Gospić: Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, 2019. str. 10-11 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1005216 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Književne teme gospićkih učitelja
(The Literary Themes of Gospić Teachers)
Autori
Vrcić-Mataija, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
ISBN
978-953-7034-43-6
Skup
6. Dani Šime i Ante Starčevića: Učitelj - između tradicije i suvremenosti = The teacher between tradition and modernity
Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 24.05.2019. - 25.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Lika, Dalmatinska zagora, regionalna književnost, Jure Karakaš, Manda Šikić Matanović, Mirko Sanković, Drago Krpina
(Lika, Dalmatian Hinterland, regional literature, Jure Karakaš, Manda Šikić Matanović, Mirko Sanković, Drago Krpina)
Sažetak
U svim razdobljima hrvatske književnosti uočljiva je pojava književnog angažmana od strane učitelja/učiteljica. Mnogi su od njih sudjelovali u kreiranju regionalnih književnih poetika nacionalnog značaja. Pojam književnog regionalizma, temeljen na kategoriji prostora koji je uvjetovao disperzivan karakter hrvatske književnosti (Brešić 2004), pretpostavlja definiranje poetoloških osobitosti književnih tekstova različitih hrvatskih regija, jedinstvenih po povijesnom, kulturološkom, jezičnom hodu određenog prostorom. Specifičnost ličkog, geografskog i kulturološkog, prostora uvjetovala je poetiku regionalne - ličke književnosti u kojoj se Lika nerijetko tretira kao mitski zavičaj, kojeg su mnogi napustili, ali kojeg se nikada nisu odrekli i uvijek su mu se, barem na razini fikcije, vraćali. (Mataija 2006) S druge strane, za Mediterance je jedina prava zbilja društvena, sklona promjenama. (Pavličić 1995) Polazeći od identiteta mjesta (Brešić 2004) kao spoja prostora i kulture, u radu se interpretiraju književna djela učitelja koji su učiteljski poziv stekli u Gospiću, a koji su se afirmirali i kao pisci, pripovjedači i pjesnici, pripadajućeg, ličkog i dalmatinskog, zavičajnog prostora: Manda Šikić Matanović, Jure Karakaš, Mirko Sanković i Drago Krpina. Analizirana su djela Nježna svitanja (zbirka poezije Mande Šikić Matanović), Vojnokrajiške pripovijesti (zbirka pripovijesti Jure Karakaša), Lika iza palasaka i Lika od pantivika (zbirka poezije, zbirka pripovjednih i dramskih tekstova Mirka Sankovića) te Svitlo (zbirka pripovijedaka Drage Krpine). Na odabranom se književnom opusu analizira identitet zavičajnog subjekta (Sablić-Tomić i Rem 2003), tematske i žanrovske preokupacije, stilske i jezične osobitosti koje su dovele do determiniranja nekoliko regionalnih poetskih značajki: tematiziranje ličkog i dalmatinskog zavičaja u širokom rasponu motivskog svijeta, vizualizacija ruralno-urbanih mikrotoposa, uronjenost u tradiciju, prožimanje referentnih prostornih lokacija s nizom semantičkih konotacija, pribjegavanje povijesnom narativu, autobiografski diskurs djetinjstva i mladosti, kulturno-povijesni ideologemi, revitalizirajuća nostalgija, lirizam te topofilijski kozmos zavičajnog subjekta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
