Naslov
Stanje šuma u Slavoniji za osmanske vladavine (1526.-1691.)
(The State of Forests of Slavonia during Ottoman Rule (1526-1691))

Autori
Vlašić, Anđelko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prema povijesti slavonskih šuma. Prilozi za sintezu

Urednik/ci
Skenderović, Robert

Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Grad
Slavonski Brod

Godina
2022

Raspon stranica
93-113

ISBN
978-953-8102-41-7

Ključne riječi
Slavonija ; šume ; Osmansko Carstvo ; 16. i 17. stoljeće
(Slavonia ; forests ; Ottoman Empire ; 16th and 17th centuries)

Sažetak
U radu se opisuje utjecaj osmanske vladavine u Slavoniji (1526.-1691.) na stanje slavonskoga šumskog fonda. Osmanski vlastodršci općenito nisu kontrolirali iskorištavanje slavonskoga šumskog fonda uslijed prisutnosti velikih šumskih prostranstava na koje rijetko slavonsko stanovništvo nije moglo osjetno utjecati. U radu se daje pregled vojnih i civilnih aktivnosti koje su iziskivale korištenje šumskog fonda, ovdje uključujući izgradnju fortifikacija, mostova, plovila i dr. U radu se ustvrđuje da je nekontrolirana eksploatacija šumskoga fonda osmanske Slavonije za vojne i civilne potrebe bila niskog intenziteta, te da je imala neznatan utjecaj na stanje slavonskoga šumskog fonda. Zbog toga je rasprostranjenost slavonskih šuma ostala na relativno jednakoj razini tijekom osmanske vladavine. U osmanskim i habsburškim izvorima, a posebice u osmanskim poreznim popisima i habsburškim komorskim popisima, nema nikakvih tragova koji bi mogli ukazivati na to da je osmanska vlast prouzročila deforestaciju na prostoru osmanske Slavonije. Kao i u drugim osmanskim pokrajinama jugoistočne Europe, u Slavoniji su šume bile toliko rasprostranjene da nije bilo potrebe za njihovom zaštitom putem zabrane eksploatacije. Ako se izuzme stanje šuma u Slavoniji na početku i na kraju osmanske vlasti, kada je zbog ratnih aktivnosti i migracija ugroženoga stanovništva došlo do zapuštanja obradivih zemljišta i posljedičnog širenja šumskih područja, može se zaključiti da je slavonski šumski fond tijekom osmanske vladavine ostao nepromijenjen. Sve da je i imala namjeru, osmanska vlast nije mogla ostaviti vidljiviji trag na slavonskim šumama, jer su je u eventualnom organiziranju sustavnijih eksploatacijskih poduhvata ometala duga ratna razdoblja. Što se tiče razdoblja mira, o osmanskom interesu za šume dovoljno govori činjenica da osmanski porezni popisi gotovo da i ne spominju šume. Intenzivna poljoprivreda na zemljištima nastalima opsežnim krčenjem šuma razvila se tek za vrijeme habsburške vladavine. Dapače, gotovo do 19. stoljeća nije bilo ni dovoljno radne snage, ni tehničkih preduvjeta (cesta, pruga, nasipa i sl.), ni gospodarskih interesa za sustavno eksploatiranje slavonskih šuma. Tek će razvoj novih tehnologija omogućiti opsežnije iskorištavanje slavonskih šuma, deforestaciju i ostavljanje vidljivog traga na tom – iz perspektive ranomodernog čovjeka – nepreglednom i neiscrpnom blagu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA