Pregled bibliografske jedinice broj: 1004755
Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada
Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada // Book of Abstracts - 1st International Students' GREEN Conference / Habuda-Stanić, Mirna (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 136-137 (predavanje, recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1004755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada
(The Industrial Zone of the City of Zadar – Intermodal Hub and Possibilities in Warehouses’ Regeneration)
Autori
Sekula, Lucija ; Barišić Marenić, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Book of Abstracts - 1st International Students' GREEN Conference
/ Habuda-Stanić, Mirna - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 136-137
ISBN
978-953-7005-56-6
Skup
1st International Students' GREEN Conference = 1. međunarodna studentska GREEN konferencija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Osijek, Hrvatska, 17.05.2018. - 18.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
industrijska baština, postindustrijsko doba, lučko-industrijski kompleks, intermodalno čvorište, Zadar, Gaženica
(industrial heritage, postindustrial times, industrial complex, intermodal hub, Zadar, Gaženica)
Sažetak
Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje industrijske i tehničke baštinske kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskoga naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko- industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njezino zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Republici Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedoka nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Londonska je termoelektrana također prenamijenjena u muzej, i to jedan od najposjećenijih na svijetu, Tate Modern. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam