Pregled bibliografske jedinice broj: 100454
Urbanistički razvoj gradova kontinentalne Hrvatske u 19. stoljeću
Urbanistički razvoj gradova kontinentalne Hrvatske u 19. stoljeću // Prvi kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske. Knjiga sažetaka. / Kraševac, Irena ; Repanić-Braun, Mirjana ; Pelc, Milan (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2001. str. 18-19 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 100454 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urbanistički razvoj gradova kontinentalne Hrvatske u 19. stoljeću
(Urban development of the Continental part of Croatia in the 19th century)
Autori
Knežević, Snješka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Prvi kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske. Knjiga sažetaka.
/ Kraševac, Irena ; Repanić-Braun, Mirjana ; Pelc, Milan - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2001, 18-19
Skup
Prvi kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2003. - 17.11.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
urbanistički razvoj; 19. stoljeće; gradovi kontinentalne Hrvatske
(urban development; 19th Century; continental Croatian Cities)
Sažetak
Urbanistički razvoj gradova kontinentalne Hrvatske u 19. stoljeću određen je proširenjem, odnosno spajanjem povijesnih jezgri prema regulatornim osnovama koje se javljaju nastupom modernizacijske epohe sredinom toga stoljeća. Ne osniva se ni jedan novi grad. Poticaje za regulaciju često daju društva za poljepšanje, uređenje i proširenje gradova ; provedbu regulatornih osnova zakonski osiguravaju građevni redovi i zakoni o eksproprijaciji zemljišta. Regulatorne osnove uglavnom su kolektivno djelo, ali za neke su poznati autori. Mnji dio gradova dobiva u razdoblju od početka 19. stoljeća do 1918. - do kada protežemo granicu epohe - dvije regulatorne osnove ili više njih. Kvaliteta se osnova razlikuje, pri čemu status, veličina i važnost grada nemaju presudnu ulogu. U referatu se kronološki i tipološki predstavljaju samo karakteristični urbanistički pristupi. Dio regulatornih osnova bavi se proširenjem povijesnih jezgri koje u 19. stoljeću gube svoje srednjovjekovne ili renesansne fortifikacije i povezuju se s predgrađima (Varaždin, 1807., Koprivnica, 1903., Karlovac, 1905.) ; dio spajanjem dvaju ili više povijesnih naselja koja se uglavnom priključuju novim gradskim područjima (Zagreb 1865., 1887. i 1907. ; Križevci, 1867. i 1900.: Osijek, 1911.). Gotovo iznimku predstavlja Sisak, s ranom i kvalitetnom osnovom iz 1822., koja nadilazi kategoriju proširenja. Planove za Osijek i Slavonski Brod određuju monumentalne barokne tvrđave podignute poslije mira u Srijemskim Karlovcima 1699. i reorganizacijom Vojne krajine. Osobitost kontinentalne Hrvatske su vojne gradske općine (Militärkommunität) - planirani gradovi Vojne krajine u 18. stoljeću, od kojih neki u 19. stoljeću doživljavaju razvoj i rast (Bjelovar, Nova Gradiška, Otočac).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00200103
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Snježana Knežević
(autor)