Naslov
Scenariji razvoja obalnog područja (DUBROVNIK+ razvojne perspektive)
(Scenarios for Development of the Coastal Area (DUBROVNIK+ perspectives for development))

Autori
Benić, Božo ; Mojaš, Katarina

Izvornik
Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011/12 (1848-7416) 1 (2012); 209-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Dubrovnik ; prostorno planiranje ; urbanističko planiranje
(Dubrovnik ; spatial planning ; urban planning)

Sažetak
DUBROVNIK+ naziv je projekta u kojemu se istražuju prostorne osobitosti i karakteristike južnoga dijela Dubrovačko-neretvanske županije (područja od Stona do Prevlake), te u kojemu se na temelju dobivenih zaključaka iznosi kritički stav na niz uočenih nepravilnosti u postupcima postojećih načina planiranja i promišljanja prostora s prijedlozima aktivnosti za poboljšanje aktualnoga nezadovoljavajućeg stanja. Odgovor projekta na odsutnost vizije i jasne strategije lokalnih i državnih uprava u smislu cjelovitoga gospodarenja prostorom, te nerijetko na zanemarivanje širega prostornog konteksta jest drugačiji način promišljanja prostora, kao i implementacija niza različitih sustava namjena i sadržaja, koje prije svega uvažavaju posebnosti i potrebe štićenja krajolika. DUBROVNIK+ u postupak prostornoga planiranja dubrovačkog područja kreće od geografske i teritorijalne specifičnosti, krajobrazne slike prostora i prirodnih cjelina. Dubrovačko područje teritorij je jedinstvenoga kulturno-povijesnog naslijeđa i prirodne baštine, te ga je kao takvoga potrebno zaštiti i unaprijediti. Međutim, danas se često krajolik ne uzima kao bitan element u prostornome planiranju, osobito u obalnome području, već ga se shvaća kao prostorno ograničenje, a ne kao potencijal i vrijednost. Stoga, isključujući administrativnu podjelu prostora, prepoznavanjem osobito vrijednih krajolika dubrovačkoga područja, a u cilju sprječavanja degradacije opažajnih vrijednosti krajolika, glavna intencija projekta jest unaprijediti metodu postojećega načina prostornoga planiranja ugrađivanjem krajolika u sve razine izrade prostorno-planske dokumentacije, što su dosadašnji modeli zapostavljali. Ujedno, ovaj je projekt svojevrsna reakcija na točkasti zoning mogućih lokacija novih sadržaja podređenih interesu kapitala, nerijetko bez ikakve interakcije s kontekstom. S obzirom da ne postoje dugoročni planovi prostornog razvoja Dubrovnika i njegove okolice, već isključivo točkasta implementacija pojedinačnih projekata (kojima je cilj ostvarenje enormnog profita temeljenog na renti Grada), DUBROVNIK+ na temelju zaključaka istraživačkoga dijela rada nudi konceptualne prijedloge i predstavlja strategiju budućeg razvoja čitave regije u sljedećih desetak godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

Napomena
Rad je nastao u okviru Radionice prostornog planiranja Diplomskog studija Arhitekture i urbanizma, a pod mentorstvom prof. dr. sc. Srečka Pegana.

POVEZANOST RADA