Pregled bibliografske jedinice broj: 1004037
Otpad kao izvor energije i utjecaj energetske oporabe otpada na okoliš
Otpad kao izvor energije i utjecaj energetske oporabe otpada na okoliš // 6. savjetovanje Hrvatskog ogranka Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (HO CIRED 2018)
Opatija, Hrvatska, 2018. str. 1-11 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1004037 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Otpad kao izvor energije i utjecaj energetske oporabe otpada na okoliš
(Waste as an energy source and impact of waste utilization on environment)
Autori
Đurđević, Dinko ; Jelavić, Branka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Skup
6. savjetovanje Hrvatskog ogranka Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (HO CIRED 2018)
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.05.2018. - 16.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otpad-u-energiju ; održivo gospodarenje otpadom ; energetska oporaba ; zaštita okoliša
(waste-to-energy ; sustainable waste management ; energy utilization ; environmental protection)
Sažetak
Zbog porasta standarda stanovništva, u posljednjih nekoliko desetljeća konstantno dolazi do nastajanja sve većih količina otpada, ali i potrebe za proizvodnjom energije. Kako je odlaganje neobrađenog otpada postala neprihvatljiva opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada, potrebno je pronaći način da se isti materijalno i/ili energetski oporabi. Učinkovitost korištenja resursa odnosno održivog razvoja gospodarstva i društva mjera je politike zaštite okoliša koja predstavlja izazov kako na europskoj tako i na razini Republike Hrvatske. Zbog konstantnog nastajanja novih količina otpada, može se reći da je on svojevrsni kontinuirani izvor energije. Pretvorba otpada u energiju (eng. waste-to-energy) smatra se optimalnom metodom za rješavanje problema upravljanja otpadom na održiv način. Energetskom oporabom otpada dolazi do smanjenja njegova volumena i količina te se istovremeno dobiva potrebna (električna i/ili toplinska) energija. No, na taj način se ne rješava problem u potpunosti jer dolazi do stvaranja novih nus-proizvoda koje je potrebno zbrinuti na neki drugi način (npr. pepeo iz spaljivanja, ugljen iz pirolize ili rasplinjavanja, digestat iz anaerobne digestije, itd.). U ovom radu će biti napravljen kratak pregled količina otpada raspoloživih u Hrvatskoj za energetsku oporabu, zatim tehnologija kojima je moguće proizvesti energiju iz otpada, kao i prikaz potencijalnih opasnosti za okoliš svake tehnologije. Na kraju, u zaključku će biti predložena najpovoljnija tehnologija s aspekta zaštite okoliša.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti
