Naslov
Medicinski protokoli u izvanrednim situacijama
(Medical protocols in crisis situations)

Autori
Ristin, Sonja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2018

Stranica
31

Mentor
Nola, Iskra Alexandra

Ključne riječi
Crush ozljede ; izvanredne situacije ; medicinski protokoli ; sindrom nagnječenja
(Crisis situations/emergencies ; Crush injuries ; Crush Syndrome ; Disasters ; Medical protocols)

Sažetak
Izvanredne situacije jesu one u kojima dolazi do preopterećenja zdravstvenog sustava na svim razinama, što uključuje bolničku i izvanbolničku skrb. Preopterećenje se očituje u naglom porastu uobičajenog broja pacijenata na skrbi, dok je količina resursa jednaka. Stoga je alokacija resursa težak zadatak s kojim se suočavaju liječnici i drugi zdravstveni djelatnici. Medicinski protokoli su unaprijed dogovorene smjernice postupanja koje služe kao alat zdravstvenim djelatnicima, ali isto tako ukoliko postupaju sukladno njima odriču ih zakonske odgovornosti. U izvanrednim situacijama kada su liječnici često suočeni s etičkim dilemama, protokoli i smjernice čini sigurnosnu mrežu. Uspoređujući izvanredne i redovne protokole možemo uočiti razliku u pristupu pacijentima, pri čemu su kod redovnih protokola dostupni svi potrebni resursi i djelovanje je usmjereno na jednog pacijenta, dok su kod izvanrednih protokola ograničeni resursi i djelovanje je usmjereno na spašavanje što više života. Kako bi bilo moguće spasiti što više života, trijaža na terenu je ključna, te mora biti brza i efikasna, predvođena visoko educiranim i uvježbanim stručnjacima ukoliko je moguće. Adekvatna i pravovremena priprema za potencijalne katastrofe čini značajnu razliku u odgovoru zdravstvenog sustava na izvanrednu situaciju, ali i na krajnji ishod. Postoje specifični medicinski protokoli za određene situacije s kojima se liječnici na terenu susreću, poput amputacije nakon nagnječenja i alokacije mehaničkih ventilatora u slučaju njihovog manjka. Također postoje dostupne kontrolne liste (engl. checklist) koje su značajno doprinijele boljoj pripremi i efikasnijem odgovoru bolnicama u Europi koje su ih implementirale. Svaka bolnica bi trebala imati ovakve kontrolne liste i uložiti napore u edukaciju i vježbe pripremanja kako bi iste bile od koristi. Bitna je razlika u odgovoru na izvanrednu situaciju u bolnicama, izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama ina terenu. Razlikuju se po količini dostupnih resursa (medicinskog osoblja, transportnih vozila, medicinske opreme, infrastrukturi, itd.), mogućnostima, te razini pripremnosti. Stoga je važan zadatak svake zemlje raditi na poboljšanju odgovora na izvanredne situacije mjerama edukacije, donošenjem novih smjernica, uvođenjem kontrolnih lista, te uključivanjem izvanbolničkih zdravstvenih sektora.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA