Naslov
Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne Hrvatske
(Possibilities for reintroduction of the Grey Partridge (Perdix perdix L.) in to habitats of the continental part of Croatia)

Autori
Šegrt, Viktor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
10.06

Godina
2016

Stranica
105

Mentor
Bošković, Ivica

Ključne riječi
trčka skvržulja ; Perdix perdix ; ispuštanje ; preživljavanje ; kvaliteta staništa ; obnova populacije
(Grey Partridge ; releasing models ; survival rate ; habitat quality ; population reintroduction)

Sažetak
Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) je oduvijek bila prepoznatljiv simbol polja, biološki pokazatelj kvalitete staništa, reduktor štetnih kukaca u poljoprivredi, tražena divljač i dio kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Brojnost populacije trčke bila je stabilna do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tijekom lovne sezone 2014./15. na području županijskog zajedničkog lovišta IV/107 „DRAGANIĆI“ napravljena su dva modela ispuštanja trčki iz kontroliranog uzgoja. Prvi model ljetno-jesenskog ispuštanja testiran je ispuštanjem 60 trčki starih 8 tjedana preko 3 ispusta na plohi Lazinsko polje. Drugi model ispuštanja obavljen je ispuštanjem 60 trčki starih 3 tjedna prethodno pridruženih godinu dana starim roditeljima (surogatima) preko 3 ispusta na plohi Pentrišćak. Ispuštene trčke na obje plohe obilježene su prstenovima (jedno jato - jedna boja) i telemetrijskim odašiljačima. Kontrola i praćenje ispuštenih trčki obavljano je 3 – 4 puta tjedno. Tijekom istraživanja ukupno je zabilježeno 297 lokacija trčki na plohi Lazinsko polje i 224 lokacije trčki na plohi Pentrišćak. Na mjestu pronalaska trčki, vršene su procjene pokrovnosti i sastava biljnih vrsta na tratini Daubenmireovom metodom kao i procjene visine tratine Robel pole metodom. Radijus kretanja ispuštenih trčki utvrđen je pomoću 95% minimum konveksnog poligona, a najdalja točka odlaska trčki pomoću maksimalne dijagonale poligona. Razdoblje praćenja trčki podijeljeno je na 4 vremenska razdoblja. Stopa preživljavanja i mobilnost trčki ispuštenih bez pridruženih roditelja je od početka istraživanja bila signifikantno viša u odnosu na trčke ispuštene s pridruženim roditeljima. Tijekom promatranog razdoblja trčke su na oba lokaliteta koristile 6 tipova staništa, a preferirale su predjele s dominacijom plave kupine (Rubus caesius). Može se reći da je pokus pokazao kako pojedina staništa u kontinentalnoj Hrvatskoj imaju relativno povoljne preduvjete za obnovu populacije trčke ispuštanjem jedinki iz kontroliranog uzgoja te da se i bez kontrole predatora može uspostaviti matični fond trčki ukoliko se ispuštaju trčke određene dobi dobro prilagođene na hranu i stanište. Ispuštanje mlađih trčki sa surogat roditeljima pokazuje veću privrženost trčki mjestu ispuštanja ali je zbog toga nužna intenzivna kontrola predatora jer zadržavanjem trčki na jednom mjestu postaju lak plijen predatorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA