Naslov
Adaptibilnost hibrida kukuruza u različitim megaokolinama
(Adaptibility Corn Hybrids in Different Mega- environments)

Autori
Radan, Zvonko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
08.03

Godina
2016

Stranica
115

Mentor
Guberac, Vlado

Ključne riječi
kukuruz ; hibridi ; megaokoline
(corn ; hybrids ; mega-environments)

Sažetak
Tijekom 2010. i 2011. godine testirana su 22 hibrida kukuruza na 2 lokacije u Hrvatskoj i na 4 lokacije (sa 2 roka sjetve) u Turskoj. Pokusi su bili posijani u 2 ponavljanja, po sluĉajnom bloknom rasporedu. Analizom varijance ustanovljeni su izvori variranja. Dvofaktorijelnom i trofaktorijelnom ANOV-om kao statistiĉki znaĉajan izvor variranja potvrĊeni su i okoline i hibridi. Interakcija hibrida i okoline (GxE), bila je statistiĉki vrlo znaĉajna, osim u jednom sluĉaju. Statistiĉki vrlo znaĉajna interakcija bila je i izmeĊu okolina i godina (ExY). Kod interakcija hibrida i okolina (GxL), kao i kod interakcije hibrid x godina (GxY) nije ostvarena statistiĉka znaĉajnost, dok je interakcija hibrida, okolina i godina (GxLxY) bila statistiĉki znaĉajna uz P<0, 05. Procjenjena su 2 parametra stabilnosti – koeficijent regresije i varijanca odstupanja od regresije, za hibride i okoline. Isto tako, Pattern analizom napravljeno je grupiranje hibrida i okolina. Pet hibrida (pod brojevima 2, 3, 17, 21 i 22) primjenom obje metode svrstani su u skupinu visoko prinosnih hibrida, sa meĊusobno vrlo sliĉnim reakcijama po pitanju prinosa, kroz godine i okoline. Stoga moţemo reći da su korištenjem parametara stabilnosti i Pattern analizom, kod grupiranja hibrida, dobiveni praktiĉno vrlo sliĉni rezultati. Prema parametrima stabilnosti jedina stabilna okolina koju moţemo izdvojiti je Adana, u 2. sjetvi, u obje godine. Najveći broj okolina ne moţemo jednostavno svrstati u neku od skupina, zbog neujednaĉenih vrijednosti ova dva parametra. Grupiranje okolina pokazuje nam postojanje 2 megaokoline. To su Hrvatska i Turska – generalno, bez obzira na rok sjetve. Kada bi interpretirali rezultate godinu po godinu, za pojedine podregije (posebno za Hrvatsku zbog dvije klimatski potpuno razliĉite godine u istraţivanju), ovo svrstavanje u megaokoline ne bi bilo tako jasno. To nam govori da kod prouĉavanja i identificiranja megaokolina trebamo podatke iz što većeg broja godina. Zbog podudarnosti i ponovljivosti dobijenih rezultata sa pojedinih lokacija u Turskoj (iz 1. i 2. sjetve), moguće je na pojedinim lokacijama ne sijati ponovo hibride u 2. sjetvi već u testiranje uvesti i dodatne lokacije, bez povećanja financijskih troškova. Ovi rezultati sa stanovišta praktiĉnog oplemenjivanje znaĉajni su nam jer nam otkrivaju kako adaptabilnost hibrida kukuruza za zemljopisno bliţe regije, tako i za regije koje su meĊusobno vrlo udaljene i prostorno diskontinuirane, kao što su Hrvatska i Turska.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA