Naslov
Odnos sekstinga i psiholoških poteškoća kod adolescenata
(Relationship between sexting and psychological difficulties among adolescents)

Autori
Jerinić, Slavica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozfoski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
12.12

Godina
2018

Stranica
50

Mentor
Dodaj, Arta

Ključne riječi
seksting ; depresija ; anksioznost ; stres
(sexting ; depression ; anxiety ; stress)

Sažetak
Istraživanja pokazuju da je seksting sve učestalije ponašanje među mladim ljudima, a ponajviše u adolescentskog populaciji, te se pokazuje značajna povezanost navedenog ponašanja sa psihološkim poteškoćama (depresija, anksioznost i stres). Stoga je cilj ove longitudinalne studije bio ispitati odnos depresije, anksioznosti i stresa sa seksting ponašanjem, odnosno da li prisustvo navednih poteškoća potiče adolescente na sudjelovanje u sekstingu, ili pak uključenost u seksting uzrokuje višu razinu navedenih psiholoških poteškoća. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja (lipanj 2016 i svibanj 2017 godine) u kojem je ukupno sudjelovalo 413 srednjoškolaca, prosječne dobi od 17 godina. Za procjenu seksting ponašanja kod adolescenata, korištena je modificirana verzija Skale seksting ponašanja (Dir, 2012), a za procjenu psiholoških poteškoća korištena je Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-42) (Lovibond i Lovibond, 1995). Dobiveni rezultati pokazuju da nema statistički značajne promjene u funkciji vremena u razini seksting ponašanja, odnosno razina slanja, primanja i objavljivanja seksualno sugestivnog sadržaja se ne razlikuje statistički značajno u prvoj i drugoj točki mjerenja. Utvrđena je razlika u razini slanja, primanja i objavljivanja seksualno sugestivnog sadržaja s obzirom na spol, odnosno mladići značajno češće koriste svaku od navedenih vrsta seksting ponašanja. Utvrđene su i razlike s obzirom na spol kod nekih karakteristika sekstinga koje su ispitivane. Nadalje, ANOVA-om je utvrđena statistički značajna razlika u razini psiholoških poteškoća kod adolescenata koji sekstaju u odnosu na adolescente koji ne koriste seksting kao način komuniciranja u obje točke mjerenja. Utjecaj vremene pokazao se značajnim u razini samoprocjene depresije. Utvrđena je i značajna interakcija sekstinga i vremena, te seksteri u prvoj točki mjerenja imaju statistički značajno veću razinu samoprocjene depresije u odnosu na sekstere u drugoj točki mjerenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA