Pregled bibliografske jedinice broj: 1003723
Utjecaj selekcije na osobine medonosne pčele (Apis mellifera carnica) na području Hrvatske
Utjecaj selekcije na osobine medonosne pčele (Apis mellifera carnica) na području Hrvatske, 2018., doktorska disertacija, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek
CROSBI ID: 1003723 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj selekcije na osobine medonosne pčele (Apis mellifera carnica) na području Hrvatske
(Influence of selection on traits of honey bee (Apis mellifera carnica) in Croatia)
Autori
Kovačić, Marin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
18.12
Godina
2018
Stranica
162
Mentor
Puškadija, Zlatko
Ključne riječi
Apis mellifera carnica ; uzgoj ; selekcija ; svojstva ; Varroa destructor
(Apis mellifera carnica ; breeding ; selection ; traits ; Varroa destructor)
Sažetak
Siva pčela (Apis mellifera carnica) je autohtona i jedina podvrsta medonosne pčele u Hrvatskoj, a karakteriziraju ju uspješno prezimljavanje, eksplozivan proljetni razvoj, marljivost i dobra sakupljačka aktivnost, niska agresivnost i izraženi rojevni nagon. U istraživanju su uspoređene razlike u svojstvima prezimljavanja, razvoja zajednica, ponašanja pčela i otpornosti na bolesti kod 5 različitih linija sive pčele. Skupine 1 do 3 su lokalnog porijekla koje su pod selekcijom 15 godina. Skupina 4 je lokalnog porijekla i nikada nije bila pod utjecajem selekcije. Skupina 5 je porijeklom iz Njemačke i pod selekcijom je 60 godina. Rezultati istraživanja nisu pokazali značajne razlike između skupina po broju pčela i stanica legla, međutim zabilježen je kasniji razvoj skupine 5 u odnosu na ostale skupine. Najmanji indeks prezimljavanja nakon obje zime zabilježen je u skupini 5, kao i potrošnja hrane tijekom zime. Najlošiju ocjenu za obrambeno ponašanje imale su skupine 4 i 3 koje su bile značajno lošije od skupine 5. Najlošiju ocjenu za mirnoću na saću imala je skupina 4, značajno lošiju od svih ostalih skupina. Rojevni nagon najviše je bio izražen u skupini 4, koja je bila značajno lošije ocjenjena od skupina 1, 3 i 5. Kod proizvodnosti meda i skupljanja peludi nisu zabilježene značajne razlike između skupina, kao ni kod higijenskog ponašanja, svojstva samočišćenja i potisnutog razmnožavanja varoe. Zajednice skupine 4 su najviše, a zajednice skupine 5 najmanje otklapale/poklapale leglo. Kod svih skupina zabilježen je ujednačen razvoj populacije varoe, a kod skupina 4 i 5 zabilježena je nešto manja krajnja populacija u odnosu na prve tri skupine. Na kraju, skupina 4 imala je značajno lošiji selekcijski indeks od skupine 5 dok između ostalih skupina nisu utvrđene statistički značajne razlike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek