Naslov
Odnos informiranosti o lažnom sjećanju i (ne)sugestivnosti pitanja na broj lažnih sjećanja
(The relationship of information about fake memory and (no) suggestiveness to questions about the number of false memories)

Autori
Miškić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozfoski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
28.09

Godina
2018

Stranica
37

Mentor
Dodaj, Arta

Ključne riječi
lažna sjećanja, sugestivnost, informiranost
(false memories, suggestiveness, information)

Sažetak
Lažna sjećanja zanimljiv su fenomen koji se istražuje od 1930-ih godina. Strana istraživanja utvrdila su utjecaj sugestivnosti pitanja na broj lažnih sjećanja, ali pokazuju nedosljedne rezultate kada je riječ o utjecaju informiranosti ispitanka na pokušaj suzbijanja lažnih sjećanja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati efekte informiranosti o lažnom sjećanju i (ne)sugestivnosti pitanja na broj lažnih sjećanja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (N=118) u dobi od 19 do 28 godina. Korištena je paradigma efekt dezinformacije (eng. The Misinformation Effect) koja se temelji na pretpostavci da se lažno sjećanje može oblikovati pod utjecajem dezinformacija koje su dobivene nakon svjedočenja određenom događaju. Dvije skupine ispitanika: informirana (N=52) i neinformirana (N=66) gledale su video isječak u trajanju od 1.54 minute nakon čega im je eksperimentatorica podijelila protokole sa sugestivnim (N=58) ili nesugestivnim (N=60) pitanjima. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji razlika u broju lažnih sjećanja s obzirom na sugestivnost pitanja ; sugestivna pitanja su u odnosu na nesugestivna izazvala veći broj lažnih sjećanja kod obje skupine ispitanika što potvrđuju i strana istraživanja. Razlika u broju lažnih sjećanja na pitanja različite sugestivnosti između informirane i neinformirane skupine ispitanika nije utvrđena. Također, analizom rezultata nisu utvrđene razlike u stupnju sigurnosti u sjećanja s obzirom na (ne)informiranost skupina i s obzirom na razinu sugestivnosti pitanja. Analiza povezanosti pokazuje slabu negativnu povezanost između broja lažnih sjećanja i stupnja sigurnosti u sjećanja ; ispitanici koji su imali veći broj točnih odgovora bili su u prosjeku i sigurniji u vlastita sjećanja nego ispitanici koji su imali manji broj točnih odgovora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA