Naslov
ODNOS INFORMIRANOSTI O LAŽNOM SJEĆANJU I (NE)SUGESTIVNOSTI PITANJA NA BROJ LAŽNIH SJEĆANJA

Autori
Miškić, Ana ; Šaravanja, Nikolina ; Dodaj, Arta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018)

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.09.2018. - 25.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
lažna sjećanja, sugestivnost, informiranost

Sažetak
Lažna sjećanja zanimljiv su fenomen koji se istražuje od 1930-ih godina. Strana istraživanja utvrdila su utjecaj sugestivnosti pitanja na broj lažnih sjećanja, ali pokazuju nedosljedne rezultate kada je riječ o utjecaju informiranosti ispitanka na pokušaj suzbijanja lažnih sjećanja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati efekte informiranosti o lažnom sjećanju i (ne)sugestivnosti pitanja na broj lažnih sjećanja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (N=118) u dobi od 19 do 28 godina. Korištena je paradigma efekt dezinformacije (eng. The Misinformation Effect) koja se temelji na pretpostavci da se lažno sjećanje može oblikovati pod utjecajem dezinformacija koje su dobivene nakon svjedočenja određenom događaju. Dvije skupine ispitanika: informirana (N=52) i neinformirana (N=66) gledale su video isječak u trajanju od 1.54 minute nakon čega im je eksperimentatorica podijelila protokole sa sugestivnim (N=58) ili nesugestivnim (N=60) pitanjima. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji razlika u broju lažnih sjećanja s obzirom na sugestivnost pitanja ; sugestivna pitanja su u odnosu na nesugestivna izazvala veći broj lažnih sjećanja kod obje skupine ispitanika. Razlika u broju lažnih sjećanja na pitanja različite sugestivnosti između informirane i neinformirane skupine ispitanika nije utvrđena. Također, analizom rezultata nisu utvrđene značajne razlike u stupnju sigurnosti u sjećanja s obzirom na (ne)informiranost skupina i s obzirom na razinu sugestivnosti pitanja. Analiza povezanosti pokazuje značajnu slabu negativnu povezanost između broja lažnih sjećanja i stupnja sigurnosti u sjećanja što znači da su ispitanici koji su imali veći broj točnih odgovora bili u prosjeku i sigurniji u vlastita sjećanja nego ispitanici koji su imali manji broj točnih odgovora. Zaključno, čini se da informiranje o efektu lažnih sjećanja ne pomaže svjedocima pri dosjećanju bitnih detalja događaja kojem su svjedočili dok dezinformacije koje ispitanici dobivaju nakon svjedočenja određenom događaju mogu imati neposredan utjecaj na sjećanja svjedoka što predstavlja značajnu teorijsku i praktičnu implikaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA