Naslov
O pojmu znaka u Markovićevoj "Logici"
(On the concept of the sign in Marković’s "Logic")

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Filozofijsko djelo Franje Markovića : simpozij u povodu stote obljetnice smrti Franje Markovića (1845–1914)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Franjo Marković ; Ferdinand de Saussure ; Charles Sanders Peirce ; Gottlob Frege ; Roman Jakobson ; Kruno Krstić ; jezik ; znak ; označnik (signifiant) ; označenik (signifié) ; semiotika
(Franjo Marković ; Ferdinand de Saussure ; Charles Sanders Peirce ; Gottlob Frege ; Roman Jakobson ; Kruno Krstić ; language ; sign ; signifier (signifiant) ; signified (signifié) ; semiotics)

Sažetak
U rukopisu Markovićeve "Logike", koji se čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (autograf pod oznakom XV 37/1, a šest litografiranih primjeraka, označenih slovima a – f, pod oznakom XV 37/2), u sedmome odsjeku prvoga dijela, pod naslovom "Psihologijska podloga logici", te u prvome odsjeku drugoga dijela, pod naslovom "O riečih", Marković se, razmatrajući značenje i ulogu riječi u logici, dotiče i pojma znaka. U radu se potanko razmatra Markovićevo poimanje znaka u njegovoj "Logici", te se dovodi u vezu s različitim odgovorima na pitanje što je znak, od srednjega vijeka do Romana Jakobsona, a posebice se iznose sličnosti i razlike u shvaćanju znaka između Markovića i nekih njegovih suvremenika, kao što su Ferdinand de Saussure (1857. – 1913.), Charles Sanders Peirce (1839. – 1914.) i Gottlob Frege (1848. – 1925.). Potom se podsjeća na Markovićev članak "O baladah i romancah", objelodanjen godine 1869. u "Viencu" (u br. 44. od 20. studenoga), dakle prije negoli su započela predavanja iz logike (u rukopisu se navodi da je uvodno predavanje održano 18. listopada 1875.), gdje se, pri razmatranju nastanka pjesništva i govora, raspravlja i o pojmovima jezika, riječi i glasa, a (neizravno) i o pojmu znaka. S time se u vezi navode i neke razlike u Markovićevu poimanju znaka koje je moguće uočiti pri usporedbi spomenutoga članka i njegove rukopisne "Logike". Također se naznačuju određene mogućnosti koje je pružao pristup iznesen 1869., te se potom navedeno poimanje znaka povezuje kako sa Saussureom, tako i s hrvatskim filozofom i jezikoslovom Krunom Krstićem. Na kraju se razmatra pitanje može li se govoriti o Markovićevu, pa makar i o ne posve osviještenu, doprinosu razvoju opće znanosti o znakovima, semiotike ili semiologije, te se ujedno, pod pretpostavkom potvrdnoga odgovora, pokušava prosuditi i kolik bi taj doprinos bio.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA