Pregled bibliografske jedinice broj: 1003481
FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI – JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE
FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI – JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE // Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 34 (2018), 3-4; 55-84 doi:10.25234/pv/7618 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1003481 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI – JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE
(FORMING A GOVERNMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA IN COMPARATIVE PERSPECTIVE – A PROPOSAL FOR A CONSTITUTIONAL CHANGE)
Autori
Podolnjak, Robert
Izvornik
Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (0352-5317) 34
(2018), 3-4;
55-84
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ustav ; formiranje vlade ; konstituiranje Hrvatskog sabora ; predsjednik Republike
(Constitution ; formation of government ; constitution of the Croatian Parliament ; President of the Republic)
Sažetak
Rad se bavi otvorenim ustavnopravnim pitanjima, koja su uvjetovala različita tumačenja i sporove u stručnoj javnosti u postupku konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja vlade u Republici Hrvatskoj, naročito u svjetlu iskustva nakon parlamentarnih izbora održanih u studenom 2015. godine. Na temelju komparativnih iskustava s ustavnopravnim uređenjem postupka formiranja vlade u pojedinim europskim državama predlažu se određene promjene Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu trebalo bi propisati rok u kojem se Sabor mora konstituirati, od održanih parlamentarnih izbora, kao i rokove u kojima će se provoditi različiti postupci davanja mandata za sastav vlade (ili glasanja o vladi, odnosno predsjedniku vlade). Nadalje, postupak formiranja vlade treba učiniti što je moguće izvjesnijim, tj. da se, za razliku od sadašnjeg rješenja, omogući i formiranje manjinske vlade. Svakako bi trebalo tražiti ustavno rješenje prema kojem bi povjerenje obične većine zastupnika bilo dovoljno, u krajnjem slučaju, za formiranje vlade, kako ponavljanje parlamentarnih izbora ne bi bila jedina mogućnost rješavanja krize formiranja vlade. Također, u postupku formiranja vlade treba osnažiti ulogu Hrvatskog sabora, a smanjiti ulogu šefa države. To se može postići na način da se omogući i određenom broju zastupnika da može predložiti kandidate za predsjednika vlade. Predlaže se i brisanje ustavne odredbe iz članka 112. Ustava Republike Hrvatske da predsjednik Republike ima ovlast imenovati privremenu nestranačku vladu u slučaju da nijednoj osobi nije dodijelio mandat za sastav vlade, odnosno nijedan kandidat nije dobio povjerenje ustavom propisane većine zastupnika. Predsjedniku Republike ostala bi, pritom, ovlast raspisivanja prijevremenih izbora u slučaju da se Sabor ne konstituira, odnosno da se ne formira vlada. U radu se iznosi i prijedlog mogućeg uvođenja instituta konstruktivnog nepovjerenja predsjedniku vlade.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline