Pregled bibliografske jedinice broj: 1003442
Nastanak i zapisi Križevačkih štatuta
Nastanak i zapisi Križevačkih štatuta // Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 39 (2006), 1-2; 51-66 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1003442 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nastanak i zapisi Križevačkih štatuta
(The Beginnings and Records of the Križevački Štatuti (Križevci Town Statutes))
Autori
Baran, Tanja
Izvornik
Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu (0453-1116) 39
(2006), 1-2;
51-66
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Križevački štatuti, vinsko-pajdaške regule, usmenost, zapis, izvedba
(Križevački Štatuti, vinsko-pajdaške regule (wine boon companion rules), tradition, record, performance)
Sažetak
Zbog nedostatka konkretnih povijesnih podataka, u početke Križevačkih štatuta, najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula, ne može se točno zagledati. Nastali su u usmenosti, a u usmenosti se čuvaju i predaje o mogućem nastanku tih regula. I u zapisu se čuva nekoliko pretpostavki o nastanku toga popularnoga vinskog ceremonijala. Na temeljima Križevačkih štatuta nastalo je, a i danas traje, Križevačka veliko spravišče, jedna od najpoznatijih hrvatskih povijesno-turističkih manifestacija. Križevački su štatuli zapisani u 19. stoljeću. Upitan je često navođen prvi zapis tih regula u Stoljetnom kalendaru Tomaša Mikloušića jer ga autorica rada nije pronašla. S vremenom su Štaluti, u više inačica, objavljivani u različitim hrvatskim krajevima. Križevačke su štatute u 19. stoljeću objavili i njima su se služili slovenski studenti u inozemstvu. Prenijeli su im ih hrvatski kolege koji su, kao i Slovenci, strahovali od germanizacije i mađarizacije. Regule su svoj izvedbeni procvat doživjele u 19. stoljeću, a Štatuti se, uglavnom fragmentarno, izvode i danas. Najčešće se prikazuju uz martinjski Veliki ritual krštenja mošta, ali i u svakoj drugoj svečarskoj prilici. Za izvedbu regula danas se brine ponajviše Turistička zajednica Križevaca, koja redovito objavljuje pretiske najpoznatijeg i najpotpunijeg izdanja Križevačkih štatuta, proizišlog iz naklade Gustava Neuberga u Križevcima, između 1918. i 1921. godine. To izdanje donosi i prikaz ostalih hrvatskih vinsko-pajdaških regula: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljske štatute, Zagrebačku puntariju, Ivanečku smešanciju i Svetojansku lumpariju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
