Pregled bibliografske jedinice broj: 1003337
Gospićka sakralna arhitektonska baština: od župne crkve do katedrale Navještenja BDM
Gospićka sakralna arhitektonska baština: od župne crkve do katedrale Navještenja BDM // Pasionska baština 2018. - XII. Međunarodni znanstveni simpozij “Muka kao nepresušno nadahnuće kulture” / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Pasionska baština, 2019. str. 513-534 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1003337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gospićka sakralna arhitektonska baština: od župne crkve do katedrale Navještenja BDM
(Gospić sacral architectural heritage: from the parish church to the Cathedral of Blessed Virgin Mary)
Autori
Došen, Antonia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pasionska baština 2018. - XII. Međunarodni znanstveni simpozij “Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”
/ Čikeš, Jozo - Zagreb : Pasionska baština, 2019, 513-534
ISBN
97713348260000
Skup
Pasionska baština 2018.- XII. Međunarodni znanstveni simpozij “Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”
Mjesto i datum
Lički Osik, Hrvatska; Gospić, Hrvatska, 07.06.2018. - 10.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
arhitektura ; Gospić ; katedrala ; sakralna baština ; stradanje ; obnova
(architecture ; Gospić ; cathedral ; sacral heritage ; tribulation ; renovation)
Sažetak
Kronologija župe u Gospiću pažljivo se i kontinuirano vodi od 1781. godine zahvaljujući kojoj su zabilježene sve ključne arhitektonske promjene. Podaci o gradnji, dovršenju, te kasnijim izmjenama unutrašnjeg uređenja i inventara crkve sačuvani su u Spomen knjizi župe Gospić vođenoj od kraja 19. stoljeća te dijelom u spisima Biskupijskog arhiva u Senju (BAS). Unatoč tipski izvedenom nacrtu katedrala Navještenja BDM jedinstveni je primjer sakralne arhitekture Gospića zbog svog oblikovanja uvjetovanog lokalitetom i postojećom graditeljskom baštinom. Iako je ime graditelja gospićke Katedrale ostalo nepoznato do danas, njenu prostornu artikulaciju i uređenje interijera odredili su naručitelji - župnici te majstori obrtnici i umjetnici koji su odgovorili na njihove zahtjeve, a čija imena su dosad u javnosti bila nepoznata i neistražena. Mijene koje je ovaj crkveni objekt tijekom vremena prolazio ostavile su traga na njemu te su omogućile raslojavanje pojedinih etapa njegovog uređenja. Nedugo nakon izgradnje crkva je u više navrata bila oštećivana zbog loših vremenskih uvjeta. Najveću obnovu doživljava na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće uređenjem pročelja, zvonika i interijera. Nakon Prvog svjetskog rata, sudeći prema očuvanim razglednicama i snimljenim fotografijama Katedrala je bila u vrlo lošem stanju, što je uvjetovano i nepostojanjem odgovarajućih nadležnih službi koje bi je pravovremeno zaštitile. Oštećivanje pročelja, zvonika, ali i dotrajalost crkvenog inventara nastavljeno je i nakon Drugog svjetskog rata. Najveća oštećenja crkva je doživjela početkom Domovinskog rata što je dokumentirano i popraćeno konzervatorskom studijom (1994.). Obnovom iza rata simbolički se može obilježiti kraj dugog i teškog puta župne crkve koja je doživjela istinsku pasiju tijekom 235 godina svoga postojanja sve dok nije obnovljena i podignuta na stupanj katedralne crkve 2000. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
