Naslov
Urbanizam i arhitektura grada Gospića od polovine 18. stoljeća do osamdesetih godina 20. stoljeća
(Urbanism and Architecture of city of Gospić from the mid 18th century to the 1980s)

Autori
Došen, Antonia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.12

Godina
2018

Stranica
651

Mentor
Damjanović, Dragan

Ključne riječi
Gospić, arhitektura, urbanizam, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 20. stoljeće, vojne građevine, historicizam, međuratno razdoblje, stambena arhitektura
(Gospić, architecture, urbanism, 18th century, 19th century, 20th century, millitary architecture, historicism, interwar period, residential architecture)

Sažetak
S obzirom na činjenicu kako Gospić do sada nikada nije bio tema povijesnoumjetničkog istraživanja u ovome radu je osnovna zadaća bila rasvjetljavanje najranijih početaka izgradnje grada kakvog danas poznajemo kao i njegov daljnji razvoj kroz godine odnosno stoljeća koja su uslijedila pa sve do 1990. Sveobuhvatnim i pomnim istraživanjem, kako na terenu tako i iščitavanjem različite literature, stvoren je uvid u opseg građe kojom bi se, koristeći provjerene znanstvene metode, ispunio postavljeni zadatak. Nastojala se sakupiti i analitički interpretirati sva slabo čuvana, arhivska i kartografska dokumentacija vezana uz Gospić. Sustavnim opažanjem, koristeći pomoć geodetske i arhitektonske struke, rekonstruirale su se, ne samo lokacije, nego i njihov izgled, stilsko oblikovanje, kao i namjena građevina. Gospić je svoju urbanu povijest započeo imenovanjem u štapsko mjesto Ličke pukovnije. Prve gradnje, uz već postojeće skromne drvene građevine, bile su vojnoupravne zidane prizemnice i katnice kojima se obilježavaju i gabariti prvih trgova – Paradeplatza i Marktplatza. Građevine su izvođene prema, uglavnom tipskim nacrtima vojnih časnika te njima slične objekte bilježimo i u drugim vojnokrajiškim naseljima onog vremena. Po prvi put gospićka arhitektura je metodom studije slučaja usko profilirana ovisno o njenim problemskim aspektima, što je u konačnici rezultiralo obradom više od stotinu pojedinačnih građevina. Klasifikacijom građevina prema njihovom karakteru profilirale su se kao zasebne arhitektonske cjeline sakralne odnosno profane građevine, javne odnosno privatne i td. Kako bi se utvrdila točnost neke spoznaje korištena je metoda dokazivanja ponajprije komparacijom materijala. Osim urbanističke povijesti grada urbanistički kontekst je zaokružen i analizom drugih javnih prostora grada, kao što su trgovi, parkovi, kupališta, groblja. Njima je pridružena i izgradnja infrastrukture unutar koje je poseban naglasak stavljen na uvođenje vodovoda, građevni kompleks željeznice i podizanje mostova te njihove važnosti za daljnji razvoj naselja. Otkrivena su imena mnogih projektanata, inženjera i drugih graditelja koji su zaslužni za izgled današnjeg Gospića. Zabilježena je prenamjena građevina tijekom povijesti, a nekima od njih, za koje se smatralo da više ne postoje, otkrivena i lokacija. Ovim radom Gospić je uvršten na povjesnoumjetničku kartu Hrvatske na kojoj je, od sada, zabilježen kao mlado naselje bogate vojnokrajiške povijesti, očuvane historicističke arhitekture te prepoznatljivih i kvalitetnih arhitektonskih rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA