Pregled bibliografske jedinice broj: 1003182
„Prihvatilište u Sisku – datumi, lokacije, brojke“
„Prihvatilište u Sisku – datumi, lokacije, brojke“ // „Zbrinjavanje kozaračke djece i Dječje prihvatilište u Sisku 1942.-1943.“
Sisak, Hrvatska, 2018. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1003182 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Prihvatilište u Sisku – datumi, lokacije, brojke“
(Shelter in Sisak - dates, locations, numbers)
Autori
Vukelić, Vlatka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
„Zbrinjavanje kozaračke djece i Dječje prihvatilište u Sisku 1942.-1943.“
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 30.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
prihvatilište, Sisak, kozaračka djeca, 1942.-1943
(Shelter, Sisak, children from Kozara, 1942.-1943.)
Sažetak
Cilj ovoga predavanja jest prikazati sudbinu djece, napuštene nakon zarobljavanja njihovih roditelja i skrbnika za vrijeme velike operacije koja je, pod zapovjedništvom njemačke vojske, tijekom lipnja i srpnja 1942. provedena na području sjeverozapadne Bosne, točnije na području planina Kozare i Prosare. U navedenoj operaciji sudjelovale su, uz njemačke postrojbe, i domobranske i ustaške snage Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Istovremeno su vlasti NDH, u suradnji s njemačkim predstavnicima, planirale način na koji će postupati s onima koji su opkoljeni i zarobljeni tijekom spomenute operacije. Sudbina i stradanje osoba zarobljenih tijekom operacije tema je niza publikacija i znanstvenih rasprava, objavljenih u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Događaji na Kozari 1942., pa s time u vezi i zbrinjavanje ratne siročadi u Sisku, u dijelu hrvatske javnosti danas su svedeni na ulogu Diane Budisavljević u humanitarnoj ulozi oko pomoći spomenutoj siročadi. Cilj ovoga predavanja jest dokazati napore lokalnog stanovništva u pružanju pomoći najmlađim stradalnicima ratnoga vihora i sudjelovanje Zagrebačke nadbiskupije i nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca te lokalnog svećenstva u pružanju skrbi i sprječavanju potencijalno velike stope oboljenja i smrtnosti kod ove djece. U konačnici, cilj je pokušati definirati sudbinu osoba koje su proživjele ovu humanitarnu kalvariju, sa strane onih koji su se svesrdno borili za umanjenje trauma i sa strane onih koji su kao djeca sve to proživjeli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
