Naslov
Prilagodba pacijenata na stomu
(Familiarization of patient to stoma)

Autori
Crnković Graziella ; Eljuga Ksenija ; Salaj Tamara ; Žulec Mirna ; Grabovac Đurđica ; Rafaj Goranka

Izvornik
Acta chirurgica Croatica (1845-2760) 16 (2019), 1; 72-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, knjiga sažetaka, stručni

Ključne riječi
stoma, pacijent, prilagodba
(stoma ; patient ; familiarization)

Sažetak
Mnoga istraživanja provedena na ovu temu u posljednjih nekoliko godina pokazuju da zdravstveni djelatnici mogu značajno doprinijeti poboljšanju kvalitete života kod pacijenata s trajno ugrađenom stomom. Strah i nelagoda prisutni su i kod pacijenata i članova obitelji. Adekvatnom edukacijom i psihološkom pripremom omogućuje se brži povratak svakodnevnim aktivnostima i normalan život. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati najčešće probleme kod pacijenata tijekom njihove prilagodbe na stomu temeljem strukturiranog upitnika. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 35 članova ILCO saveza u Zagrebu. Istraživanje je provedeno u ožujku 2019. godine. Anketni upitnik naslova Prilagodba na stomu sadržavao je 36 pitanja, bio je u potpunosti anoniman i dobrovoljan. Pitanja su se odnosila na socio – demografske informacije i pitanja vezana uz prilagodbu i probleme sa stomom u različitim životnim situacijama. Rezultati: Od ukupno ispitanih pacijenata 77% ima ugrađenu kolostomu. 63% je životne dobi preko 63 godina, a 9% u dobi između 26 – 45 godina. Dodatno pojašnjenje i informacije u vezi ugradnje stome od liječnika tražilo je 23% ispitanika. O odabiru najprikladnije pozicije surađivali su najviše sa operaterom, a o njezi i daljem tretmanu sa medicinskom sestrom. 65% ispitanika imalo je poteškoća u vezi funkcioniranja stome. 49% ispitanika navodi da se tek povremeno bavi tjelesnom aktivnošću kao i prije ugradnje stome. Laganu šetnju prakticira 66% ispitanika. 43% ispitanika navodi značajne promjene u seksualnom životu, ali ne osjeća nelagodu prilikom istog (34%). 51% smatra da im je kvaliteta života smanjena, ali samo 20% je potražilo pomoć kod psihologa ili u ILCO savezu. 20% ispitanika doživjelo je neku vrstu osude i diskriminacije od drugih ljudi, što njih 77% smatra da je zbog neznanja. 63% ispitanika susrelo se tijekom liječenja sa stoma terapeutom, a njih 26% nije sigurno. 91% smatra da ljudi u RH nisu dovoljno informirani te je 25% ispitanika mišljenja da treba povećati informiranost javnosti u školama, na fakultetima, u radnim organizacijama te drugim javnim ustanovama. Zaključci: Zbog malog uzorka u istraživanju naši rezultati uspoređivani su s rezultatima sličnog istraživanja ali na većem broju ispitanika, na Odjelu za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ankari 2010. godine. Najviše sličnosti pokazalo se u odgovorima vezanim uz seksualni život. Obje ankete upućuju da treba omogućiti dovoljno vremena za prilagodbu na seksualni život koji predstavlja izazov i za pacijenta i za njegovog partnera. U informiranje javnosti putem medija treba uključiti pacijente i članove njihove obitelji koji mogu utjecati na smanjenje stigmatizacije društva. Prikazani rezultati trebaju poslužiti kao predmet rasprave među zdravstvenim stručnjacima i studentima koji su uključeni ili će biti uključeni u ovu problematiku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA