Pregled bibliografske jedinice broj: 1002479
Odnos anksiozne osjetljivosti, studentske ispitne anksioznosti i određenih indikatora akademskoga uspjeha
Odnos anksiozne osjetljivosti, studentske ispitne anksioznosti i određenih indikatora akademskoga uspjeha // 22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka
Rovinj, 2014. str. 89-89 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1002479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos anksiozne osjetljivosti, studentske ispitne anksioznosti i određenih indikatora akademskoga uspjeha
(The relation between anxiety sensitivity, exam anxiety and certain indicators of academic achievement)
Autori
Čuržik, Doris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka
/ - Rovinj, 2014, 89-89
Skup
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
akademski uspjeh, anksiozna osjetljivost, ispitna anksioznost, kognitivno- bihevioralna terapija
(acdemic achievement, anxiety sensitivity, exam anxiety, CBT)
Sažetak
Razumijevanje emocionalnog doživljaja pojedinca tijekom ispitnih situacija, posebice ispitne anksioznosti, već desetljećima predstavlja predmet interesa stručnjaka iz područja psihologije, no i srodnih znanosti. Utvrđivanje odrednica ovoga koncepta od velike je važnosti uzme li se u obzir njezin potencijalno štetan učinak kako na akademski uspjeh tako i na cjelokupnu kvalitetu života. Prema suvremenim teorijama, ispitnu anksioznost sačinjavaju dvije osnovne komponente: briga i emocionalnost. Briga se odnosi na kognitivnu komponentu ispitne anksioznosti koja odražava opterećujuće misli i negativna predviđanja pojedinca uoči ispita. Nadalje, komponenta emocionalnosti označava fiziološke simptome povezane s aktivnošću autonomnog živčanog sustava i pripadajućh afektivnih odgovora. S druge strane, anksiozna osjetljivost odnosi se na strah od štetnih posljedica simptoma povezanih s anksioznošću te predstavlja faktor rizika za razvoj anksioznih poremećaja. Međutim, uloga ovog faktora u ispitnoj anksioznosti gotovo je neistražena. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi prirodu odnosa ispitne anksioznosti i anksiozne osjetljivosti u studentskoj populaciji. U istraživanju su sudjelovali studenti Sveučilišta u Zagrebu (N=90). Sudionici su ispunili Indeks anksiozne osjetljivosti i Upitnik ispitne anksioznosti te su pružili relevantne demografske podatke uključujući informaciju o ukupnom broju položenih ispita te prosjeku ocjena tijekom studija kao i procjene vlastite akademske uspješnosti i zadovoljstva studijem. Utvrđena je značajna povezanost anksiozne osjetljivosti i ispitne anksioznosti, kao i specifičan odnos visoke i niske razine anksiozne osjetljivosti, procjena uspješnosti i zadovoljstva studijem te prosjeka ocjena tijekom studija i broja položenih ispita. Dobiveni rezultati interpretirani su u skladu s kognitivnim i bihevioralnim teorijama anksioznih smetnji uz praktične implikacije u području rada na reduciranju psiholoških poteškoća povezanih s akademskom uspješnosti studenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zagrebu