Naslov
KOMPARATIVNA ANALIZA SUŠENJA KUKURUZA S RAZLIČITIM ENERGENTIMA
(COMPARATIVE ANALYSIS OF CORN DRYING WITH DIFFERENT ENERGIES)

Autori
Šuper, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
10.07

Godina
2009

Stranica
94

Mentor
Kiš, Darko

Ključne riječi
kukuruz, morfološka svojstva, sušenje, energetske vrijednosti, kancerogeni elementi.
(corn, morphological characteristics, drying, energy values, carcinogen elements)

Sažetak
U radu su ispitane dvije okomite neposredne kontinuirane sušare koje koriste različite energente pri sušenju kukuruza. Ciljevi ovoga rada bili su: 1. utvrditi energetsku potrošnju sušare pri sušenju kukuruza izraženu u kJ/kg isparene vode ; 2. izmjeriti temperature zrna na ulazu u sušaru, tijekom sušenja i na izlazu iz sušare radi utvrđivanja oštećenja zrna unutrašnjim naprezanjem ; 3. istražiti i utvrditi sastav zraka koji izlazi iz sušare ; 4. istražiti i utvrditi prisutnost štetnih tvari iz grupe policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAHs) na zrnu nakon sušenja. Istraživanje je provedeno na dvije sušare, istog kapaciteta, proizvođača "Seting" Delnice tipa "Stabil 3 000" tijekom sezone sušenja 2005./06. godine. Za izračun kapaciteta rada sušare te energetske potrošnje sušare izvršena su mjerenja vlage i temperature zrna na ulazu u sušaru, vlage i temperature zrna na izlazu iz sušare, količine protoka zraka kroz sušaru u jedinici vremena, količinske potrošnje energenta, temperature i relativne vlage zraka prije plamenika, na ulazu i izlazu iz zone sušenja. Na osnovu izmjerenih veličina tijekom dana, pomoću Mollier-ovog "h- x" dijagrama, na sušari koja koristi zemni plin kao energent utvrđena je energetska potrošnja od 4 150 kJ/kg isparene vode, dok je na sušari koja koristi kao energent lako loživo ulje utvrđena energetska potrošnja od 4 150 kJ/kg isparene vode. U sezoni sušenja 2005./06. godine energetska potrošnja na sušari koja koristi zemni plin kao energent iznosila je 4 226, 876 kJ/kg isparene vode dok je na sušari koja koristi energent lako loživo ulje iznosila 4 194, 99 kJ/kg isparene vode, što pokazuje dobru podešenost ispitivanih sušara. Analizom sastava ispušnih plinova koji se direktno miješaju sa zrnom kukuruza u sušari utvrđena je prisutnost plinova CO, CO2 i SO2. Srednja vrijednost koncentracije CO (na sušari PZ "Agro" iznosi 22, 73 ppm, a na sušari PZ "Korođ" iznosi 57, 4 ppm), što je ispod dozvoljene vrijednosti od 100 ppm. Utvrđena srednja vrijednost CO2 (na sušari PZ "Agro" iznosi 1, 24%, a na sušari PZ "Korođ" iznosi 1, 64%), je uvećana u odnosu na dozvoljenu od 0, 5%, pri izlasku iz sušare na visini od 6 metara koncentracija je zanemariva. Utvrđena srednja vrijednost koncentracije SO2 (na sušari PZ "Agro" iznosi 3 ppm, a na sušari PZ "Korođ" iznosi 6, 79 ppm), nisu uvećane u odnosu na dozvoljene vrijednosti koje iznose 200 ppm. Rezultati ispitivanja zrna kukuruza prije postupka sušenja pokazuju da isti nisu sadržavali spojeve iz grupe PAHs odnosno ti spojevi nisu detektirani u sirovim uzorcima (manje od granice detekcijske metode, < 0, 001 g/kg). Vezano uz adsorbirane ukupne količine spojeva iz grupe PAH na površinu zrna nakon provedenog postupka sušenja, kod sušare sa zemnim plinom uži je raspon količina i kreće se u granicama od 1, 688 do 6, 696 g/kg (prosjek 5, 756 g/kg), dok je kod sušare s lakim uljem širi raspon i kreće se u granicama od 1, 097 do 8, 239 g/kg (prosjek 5, 492 g/kg). Najrjeđe detektirani sastojak iz ispitivane grupe PAHs u uzorima kod oba primjenjivana energenta tijekom postupka sušenja je dibenz[a, h]antracen. Kod obje sušare najzastupljeniji sastojci iz grupe PAHs su acenaften i piren. Uspoređivanjem međusobno adsorbiranih količina u toksikološkom smislu najznačajnijih ispitivanih sastojaka, su benzo[k]fluoranten i indeno[1, 2, 3-c, d]piren približno su jednaka za oba načina sušenja, a za I[1, 2, 3-c, d]P prosjek adsorbiranih količina u sušari na plin je 0, 034, dok je njegov prosjek u sušari na ulje 0, 036 g/kg. Kod toksikološki najznačajnijeg sastojka benz[a]pirena postoji značajnija razlika u adsorbiranim količinama: kod sušare na zemni plin prosječna vrijednost je 0, 058, dok je u uzorcima osušenim u sušari na lako ulje prosječna vrijednost B[a]P 0, 169 g/kg. Dio objašnjenja se odnosi na relativno veće količine B(a)P nastale sagorjevanjem lakog loživog ulja kao energenta u odnosu na zemni plin kao energent, što svakako daje prednost upotrebi zemnog plina. Može se konstatirati da, kako za pojedinačne sastojke tako i za ukupne količine ispitivanih sastojaka iz grupe PAHs za koje je utvrđeno da su se adsorbirale na površinu zrna, niti u jednom od primjenjivanih načina sušenja nisu značajnije u smislu adsorbiranih veličina i stoga ne predstavljaju značajniji rizik u zdravstvenom smislu . Sve veća upotreba manjih sušara kao što je "Stabil 3000", pokazuje se isplativa s obzirom na njenu iskoristivost i specifičnu potrošnju goriva, laku montažu i mogućnost iskorištenja energenta zemnog plina što je u današnjem vremenu sa stanovišta ekologije sve više prihvatljiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA