Naslov
BIOMASA SOJE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE
(BIOMAS SOYBEAN AS A RENEWABLE SOURCE OF ENERGY)

Autori
Sučić, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
10.05

Godina
2012

Stranica
82

Mentor
Kiš, Darko

Ključne riječi
soja, prinos, morfološka svojstva, biomasa, energetska vrijednost i fertilizacijska vrijednost.
(soybean, yield, morphological properties, biomass, energy value and fertilization value.)

Sažetak
U radu su istraživane sorte soje, te analizirane kao obnovljiv izvor energije i organsko gnojivo biodizelskog goriva. Ciljevi ovog rada bili su: 1. utvrditi morfološka svojstva istraživanih sorti soje ; 2. Utvrditi količinu i ogrijevnu vrijednost biomase istraživanih sorti soje ; 3. Utvrditi količinu hranjiva zaoravanjem biomase i 4. Utvrditi učinkovitost biomase kao goriva u kogeneracijskom postrojenju. U istraživanje su uključene sorte soje: Tisa, Podravka, Neoplanta, Ika i Vita. Odabrane su sorte koji se uzgajaju na većim površinama, a istraživanja su provedena tijekom 2007. godine, na poljirna Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku, na pokusnim parcelama. Prosječan prinos svih ispitivanih sorti soje bio je 3, 06 t/ha. Najniži prinos zrna imala je sorta Tisa (2, 94 t/ha) koja je imala i najmanji broj mahuna po biljci, a najviši prinos ostvarile su sorte Ika i Neoplanta. Prinos sorti Podravka i Vita bio je također gotovo identičan (3, 06 t/ha, odnosno 3, 03 t/ha), ali signifikantno niži od prve dvije rangirane sorte. Rezultati istraživanja morfoloških svojstava su ukazali na razlike između pojedinih sorti soje, ali i na ukupnu varijabilost. Između pojedinih sastavnica prinosa utvrđena je gotovo potpuna pozitivna korelacija (r > 0, 9). Najveća povezanost ustanovljena je između prinosa zrna po biljci i mase mahuna na biljci (r=0, 982**), kao i broja mahuna po biljci. Prinos po m2 u jakoj je pozitivnoj korelaciji sa sklopom biljaka (r=0, 759**) i brojem mahuna na biljci (r= 0, 610*) odnosno u jakoj negativnoj korelaciji s visinom biljke i visinom do prve mahune. S gledišta prinosa biomase utvrđena izuzetno jaka korelacija mase cijele biljke s masom biljke bez mahuna i prinosom po biljci. Uporabom 80% slame soje, najbolje rezultate je pokazala sorta Tisa sa 48, 97 GJ/ha ili je to zamjenica 1375, 19 Nm3/ha zemnog plina ili 1, 194 t/ha mazuta, zatim slijede sorta Neoplanta, Podravka, Ika i Vita. To su velike količine energije koju možemo iskoristiti za sušenje soje na skladišnu vlagu te zadovoljiti ostale potrebe za energijom. Znajući energetsku vrijednost, sadržaj koksa, C – fix, sadržaj pepela i količine hlapljivih tvari, ložišta koja se mogu koristiti za izgaranje slame istraživanih sorti soje su: konvencionalni sustavi (ložište za biomasu sa ravnom mehaničkom rešetkom, šahtna ložišta, ložišta sa donjim dovodom biomase, kombinirana ložišta ; ložišta sa vrtložnom komorom izgaranja i ložišta za izgaranje biomase u balama) i rasplinjavanje biomase. Utvrđena fertilizacijska vrijednost žetvenih ostataka soje u rangu je svježeg goveđeg ili konjskog stajskog gnojiva, odnosno do 40% fertilizacijske vrijednosti kompostiranog stajskog gnojiva. Pozitivna svojstva žetvenih ostataka soje su sadržaj mikrohraniva i dušika, sadržaj kalija i fosfora su specifičnost kultivara, a nepovoljno svojstvo je C/N odnos. Temeljem svega navedenog istraživane sorte soje svojim karakteristikama potvrđuju opravdanost sjetve, te se mogu koristiti kao sirovina za proizvodnju ulja i proizvodnju biogoriva prve i druge generacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA