Pregled bibliografske jedinice broj: 1002029
O hrvatskim prijevodima Aristotelova određaja tragedije
O hrvatskim prijevodima Aristotelova određaja tragedije // Hrvatska filozofska baština : znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine"
Zagreb, Hrvatska, 2014. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1002029 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O hrvatskim prijevodima Aristotelova određaja tragedije
(On the Croatian translations of Aristotle’s definition of tragedy)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Hrvatska filozofska baština : znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.06.2014. - 14.06.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Aristotel ; estetika ; filozofija umjetnosti ; tragedija ; Aristotelova definicija tragedije
(Aristotle ; aesthetics ; philosophy of art ; tragedy ; Aristotle’s definition of tragedy)
Sažetak
Jedan od najznamenitijh stavaka u cjelokupnoj povijesti estetike, pa i filozofije općenito, Aristotelova definicija, ili – kako bi rekao Franjo pl. Marković – »određaj« tragedije, u povijesti je hrvatske filozofije i (klasične) filologije prevođen razmjerno često. Može se govoriti o kakvih desetak pokušaja, uzmu li se u obzir, osim cjelovitih prijevoda Aristotelove "Poetike", i različita druga djela, kao što su povijesti (grčke) filozofije, ili povijesti književnih teorija i estetike, gdje se u prikazu Aristotelove filozofije umjetnosti redovito razmatra i taj određaj, a nerijetko se donosi i njegov prijevod (više ili manje cjelovit). U prilogu se uzimlju u obzir ovi hrvatski prijevodi: Pavićev (1869.), dva Kuzmićeva (1902. i 1912.), Markovićev (iz "Razvoja i sustava obćenite estetike", 1903.), Bazalin (iz I. sveska "Povjesti filozofije", 1906.), Šancov (iz I. sveska "Povijesti filozofije", 1942.), Šamšalovićev (iz hrvatskoga prijevoda Lessingove "Hamburške dramaturgije", 1950.), dva Dukatova (1978. i 1983.), te Švacovljev (iz "Antičke dramaturgije", 2014.), a vodi se računa i o srpskome Đurićevu prijevodu (treće izdanje 1955.), jer je u određenim razdobljima imao znatna utjecaja i u Hrvatskoj. Pri tome se razmatra kako odabir hrvatskih otpovjednica pri prijenosu pojedinih (temeljnih) pojmova iz grčkoga u hrvatski, tako i cjelina stavka, budući da jedno i drugo, odabrane prevedenice i sam »ustroj« hrvatske rečenice, redovito upućuje i na (prevoditeljevo) poimanje Aristotelova shvaćanja tragedije, a nerijetko i na razumijevanje Aristotelove filozofije umjetnosti u cjelini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
