Naslov
O Hondlovu prigovoru Bazalinu tumačenju Spinozine filozofije
(On Hondl’s objection to Bazala’s interpretation of Spinoza’s philosophy)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Znanstveni skup u povodu 140. obljetnice rođenja akademika Stanka Hondla (1873. – 1971.)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Stanko Hondl ; Albert Bazala ; Baruch de Spinoza ; filozofija ; fizika ; povijest filozofije ; determinizam ; indeterminizam ; sloboda
(Stanko Hondl ; Albert Bazala ; Baruch de Spinoza ; philosophy ; physics ; history of philosophy ; determinism ; indeterminism ; freedom)

Sažetak
Prigodom obilježavanja tristote obljetnice rođenja Barucha de Spinoze (1632.–1677.) u Akademiji je održana javna sjednica filozofičko-juridičkoga razreda, na kojoj je Albert Bazala, na sam Spinozin rođendan – 24. studenoga 1932., pročitao svoju raspravu pod naslovom "Svijet i život u perspektivi fizikalnoga racionalizma". U toj raspravi, koja je objavljena godine 1933. u "Radu JAZU" (br. 245.), Bazala nije odviše sklon Spinozinoj filozofiji, a razmatrajući njezine temeljne pretpostavke, kadšto ju dovodi u vezu s (novovjekovnom) fizikom. Potaknut takvim Bazalinim gledištima, posebice pojedinim izričajima poput »Spinozina "Ethica more geometrico demonstrata", koja pojam svijeta izvodi iz fizike« i sl., godine 1936. objavio je Stanko Hondl u "Glasniku Hrvatskoga prirodoslovnoga društva" (god. XLI.–XLVIII.) svojevrstan odgovor na spomenutu Bazalinu raspravu, upravo prigovor nekim njegovim stajalištima, i to pod naslovom "Autonomija fizikalnih znanosti". U radu se navedeni spor pokušava razmotriti na četirima razinama. Ponajprije se (1) prikazuje Bazalino tumačenje Spinoze, te se upozorava na razloge njegove nesklonosti Spinozinu racionalizmu. Potom se (2) pokazuju granice takva pristupa Spinozinoj filozofiji te se pojedini Bazalini uvidi, poput onoga da je Spinoza jedan od najdosljednijih naturalista u povijesti filozofije, ili pak onoga da je Spinozin sustav »s kraja na kraj veliko moranje«, iznova prosuđuju. Zatim se (3) raspravlja o Hondlovu razumijevanju toga Bazalina pristupa Spinozi, te se naznačuje da je Hondl prihvatio sámo tumačenje, pa se u tome zapravo slaže s Bazalom, ali nije i razloge koji su, prema Hondlovu shvaćanju Bazalinih gledišta, doveli do takvih Spinozinih filozofskih stajališta. Na kraju se (4) razmatra Hondlov prigovor, koji u određenome smislu zacijelo stoji, ali se također upozorava i na to da bi ponajprije valjalo propitati samo Bazalino poimanje Spinozine filozofije, i to stoga što bi drugačije tumačenje, tj. drugačije razumijevanje spinozizma unaprijed onemogućilo i sam Hondlov prigovor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA