Pregled bibliografske jedinice broj: 1001933
Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića
Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića // Šime Starčević i hrvatska kultura u 19. stoljeću
Gospić, Hrvatska, 2012. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1001933 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića
(The genitive plural of noun declensions in the grammar textbooks of Šime Starčević)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Šime Starčević i hrvatska kultura u 19. stoljeću
Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 07.12.2012. - 08.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Šime Starčević ; dočetno -h ; genitiv množine ; sklonidba imenica ; hrvatski književni jezik
(Šime Starčević ; final -h ; genitive plural ; noun declension ; Croatian literary language)
Sažetak
Godine 1812. objavio je Šime Starčević hrvatsku slovnicu pod naslovom "Nòvà ricsôslovica ilìricskà" te prijevod francuske slovnice Dominiquea Josepha Mozina pod naslovom "Nòva ricsôslovica iliricsko-francèzka". U objema slovnicama, koje su nastajale gotovo istodobno (prva u "Pridgovoru" ima nadnevak »1. Sîesnja 1812.«, a u drugoj u "Pridgovoru shtiocu" stoji »napisana 28. Prosinca 1811.«), valja uočiti beziznimnu porabu dočetnoga "-h" u imeničnome genitivu množine. Beziznimnu kako na razini jezika kojim se opisuje, tj. metajezika (u objema slovnicama), tako i na razini jezika koji se opisuje (u slovnici hrvatskoga). To se »drùgò padànje vechbroja«, u svima sklonidbama, lijepo vidi u naslovu prvoga poglavlja slovnice francuske: "Od Slovah, Slovakah, i Ricsih kao glasovah". U radu se potanko obrazlažu razlozi koje navodi sam Starčević za takav lik toga rodnika višebrojnoga. Zatim se podsjeća na dvije raspre koje su se vodile oko toga padeža: na onu sredinom devetnaestoga stoljeća, kao i na onu devedesetih godina prošloga stoljeća. Potom se sučeljavaju mišljenja Vatroslava Jagića i Augusta Schleichera o tome padežu, te se upozorava na Schleicher–Ivšić–Lászlóov stavak o tome da je u genitivima množine s dočetnim "-h" posrijedi prijenos lika iz lokativa množine. Na kraju se, nakon provedene razglobe, prikazuje poraba takva lika od Lovre Šitovića do Antuna Mažuranića pa se utoliko predlaže ponovna razmotra toga padeža u biranome, tj. uzornome sustavu hrvatskome.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
