Naslov
ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI IMPLEMENTACIJE INDIVIDUALNOG MJERENJA U SUSTAVIMA DALJINSKOG GRIJANJA U HRVATSKOJ
(COST BENEFIT ANALYSIS OF THE IMPLEMENTATION OF INDIVIDUAL METERING WITH HEAT COST ALLOCATORS IN DISTRICT HEATING SYSTEMS IN CROATIA)

Autori
Maljković, Danica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
11.12

Godina
2018

Stranica
66

Mentor
Nela Vlahinić Lenz

Ključne riječi
daljinsko grijanje, uređaji za lokalnu razdiobu topline, toplinska energija, razdjelnici topline, troškovna učinkovitost, analiza osjetljivosti, analiza troškova i koristi
(district heating systems, heat cost allocators, heat energy, cost effectiveness, energy efficiency, sensitivity analysis, cost benefit analysis)

Sažetak
Europska unija kroz Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti propisuje obavezu ugradnje uređaja za individualno mjerenje potrošnje energije svih oblika potrošnje kod krajnjih potrošača, pa tako i u sustavima toplinarstva, koju Republika Hrvatska prenosi obaveze i Direktive 2012/27/EU u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o tržištu toplinske energije (Narodne novine, br. 80/13, 14/14, 76/18). Cilj ovog propisa je da se svakom potrošaču omogućiti plaćanje stvarno potrošene energije u njihovoj vlasničkoj jedinici. U tijeku 2016. godine, tj. u prvoj sezoni grijanja nakon što je obaveza ugradnje uređaja za lokalnu razdiobu troškova toplinske energije provedena, u široj javnosti se provodi javna diskusija vezana za opravdanost provedbe obaveze ugradnje, u prvom redu sumnjajući u troškovnu učinkovitost ove mjere. Ekonomska analiza troškova i koristi, koja je u ovom radu provedena u skladu sa smjernicama EU objavljenima u publikaciji Guide to Cost- Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020) (EU, 2014.), pokazuje da je ugradnja uređaja za lokalnu razdiobu troškova topline bila opravdana i troškovno učinkovita promatrajući na razini Hrvatske. Analiza je temeljena je na prethodnoj analizi koju je autorica provela u 2016. godini, kada je ustanovljena ušteda u energiji nakon ugradnje ovih uređaja od prosječno 30%. Nadalje, analiza je provedena za devet gradova u kojima postoje sustavi toplinarstva, zato što je cijena energije različita po pojedinim sustavima, a ista je bitan utjecajan faktor u izračunu isplativosti. Zaključak analize je taj da je prenošenje obaveze ugradnje individualnog mjerenja kod krajnjih korisnika u sustavima toplinarstva bilo troškovno učinkovita te da se u nominalnim pogonskim uvjetima, tj. u uvjetima u kojima je u zgradi visoka ugrađenost i korištenje uređaja (više od 75%) postižu izrazito dobri ekonomski rezultati.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA