Naslov
Motiv krivnje, kazne i ispaštanja u djelima Franza Kafke
(The Motif of Guilt, Punishment and Atonement in Franz Kafka's Works)

Autori
Antunović, Dajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Odjel za germanistiku

Mjesto
Zadar

Datum
18.11

Godina
2011

Stranica
177

Mentor
Kabić, Slavija

Ključne riječi
Franz Kafka, krivnja, kazna, ispaštanje, otuđenje, strah, židovstvo
(Franz Kafka, guilt, punishment, atonement, alienation, fear, Judaism)

Sažetak
Za razumijevanje književnoga djela Franza Kafke (1883–1924) važni su u određenoj mjeri i biografski elementi jer su autorovi intimni doživljaji snažno obilježili njegova literarna postignuća. Korijen problema Kafkina životnog svjetonazora tvori složen odnos oca i sina. Na osjetljivoga mladića, koji je živio pod snažnim očevim utjecajem i čija su kolebanja i nesigurnost obilježile njegove poglede na svijet, očeva je premoć stvarala nepremostiv pritisak. Strah od oca utjecao je na njegovo književno stvaralaštvo i psihički razvoj i kod njega prouzrokovao osjećaje straha, kajanja, osamljenosti i nadasve krivnje. Kafkino estetsko stvaralaštvo indirektno oslikava njegov kulturološki i individualni identitet češko-njemačkoga Židova u slavensko- češkom Pragu u vrijeme židovske asimilacije. Na njegovo književno utjecala je i izvanjska stvarnost, ali na način da se ona ne prepoznaje u djelu, preoblikovana je. Gotovo svi zapleti u romanima i pripovijetkama nastali su na temelju njegovih pravnih slučajeva. Kafkin neobičan pripovjedni stil i jedinstven literarni stav temelji se na stilskim sredstvima ironije, paradoksa i negativne dijalektike. Kafka upravo ovim sredstvima uspijeva izraziti svoj kritičan stav prema događajima koji su ga okruživali, on inkorporira u tekstove osobne biografske momente, poglede na židovske religijske priče koje djelomično preuzima i preoblikuje. Kafkin svijet mašte neograničen je i sveobuhvatan. Njegova djela oslikavaju pojedinca koji se začahurio u svijet državne birokracije i vlastite konflikte. Radnja djela odvija se s manjim iznimkama oko Praga. U njima se na neobičan način tematiziraju Kafkini osobni strahovi i opsesije. Književni likovi dio su njegova privatnoga života, on preko njih iznosi vlastita razmišljanja, strahove, bol, snove, ljubavne priče (npr. "Pismo ocu", "Dnevnik 1910- 1923"). Njihovi pokušaji da promijene vlastiti život propadaju. Paralizirani su strahovima, osjećajima nepripadnosti i manje vrijednosti. Uvijek ih proganja teret krivnje koja uzrokuje njihov neuspjeh. Često su preobraženi u groteskne životinje (npr. "Preobrazba") i kao autsajderi ("Proces", "Zamak" ; "Presuda", "U kažnjeničkoj koloniji", "Pred zakonom", "Umjetnik u gladovanju") posreduju strahove i užase obespravljenog čovjeka, koji je postao simbolom osobnog i društveno-političkog stanja vremena, kao i židovskoga pitanja u povijesnom kontekstu (npr. "Jozefina pjevačica, ili svijet miševa"). Kafka preko njih ukazuje na korjenitu promjenu svakog čovjeka, na kritičko promišljanje stvarnosti i poimanje pravog smisla života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA