Pregled bibliografske jedinice broj: 1001458
Ema Božičević - zaboravljena autorica
Ema Božičević - zaboravljena autorica // Beyond the Canon of Children's Literature / Narančić Kovač, Smiljana (ur.).
Zadar: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Sveučilište u Zadru, 2019. str. 164-165 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1001458 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ema Božičević - zaboravljena autorica
(Ema Božičević - The Forgotten Author)
Autori
Težak, Dubravka ; Gabelica, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Beyond the Canon of Children's Literature
/ Narančić Kovač, Smiljana - Zadar : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Sveučilište u Zadru, 2019, 164-165
ISBN
978-953-331-237-8
Skup
Beyond the Canon of Children's Literature
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.05.2019. - 10.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ema Božičević, zaboravljene priče, usporedba s Ivanom Brlić-Mažuranić
(Ema Božičević, forgotten stories, comparison with Ivana Brlić-Mažuranić)
Sažetak
Iste godine, 2016., kada Ivana Brlić-Mažuranić objavljuje knjigu „Priče iz davnine“ Ema Božičević objavljuje zbirku priča „Čarobni svijet“. Autorice povezuje i Ogulin kao mjesto rođenja. No dok su se priče Ivane Brlić- Mažuranić vrlo brzo našle u okvirima kanona hrvatske dječje književnosti, priče su Eme Božičević pale u zaborav. U radu će se usporediti priče ovih dviju autorica jer između priča jedne i druge autorice već na prvi pogled možemo pronaći dosta sličnosti na razini motiva, likova, opisa… Tumačenje književnoga kanona zasnovano na ideji trajnih estetskih vrijednosti ili pak na posljedicama odnosa snaga unutar društva, raspodjele društvene moći i ideologije bit će polazište za istraživanje u čemu su priče Eme Božičević podbacile. Istražit će se vrijednost njezinih priča u kontekstu vremena kada su nastale: koliko su one pokušaj približavanja narodne priče djetetu, kombiniranja didaktičke priče s maštovitošću narodne priče te koliko čine umjetnički odmak od narodnih motiva, stila i jezika i koliko je moguće iz njih iščitati sličnosti s kanonskim djelima svjetske dječje književnosti npr. pričama Hansa Christiana Andersena i Lewisa Carrolla. Pokušat će se specificirati razlozi koji su pridonijeli brzom zaboravu priča Eme Božičević i zašto se one nisu mogle naći unutar kanona hrvatske dječje književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb
