Naslov
Uloga najstarije generacije obitelji u pomoći zaposlenim članovima obitelji: Implikacije na radnu i psihološku dobrobit zaposlenih žena i muškaraca
(The role of the oldest family generation in supporting working family members: Implications on work- and psychological well-being of working women and men)

Autori
Tonković Grabovac, Maša ; Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Hanzec Marković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
24. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 182-182

Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
najstarija generacija obitelji ; baka-servis ; radna dobrobit ; psihologija starenja ; hrvatski zaposlenici
(the oldest family generation ; work-related well-being ; psychology of aging ; croatian employees)

Sažetak
U svakodnevnom životu proširene hrvatske obitelji pomoć najstarijih članova često se podrazumijeva (npr. „baka-servis“), no u znanstvenoj literaturi nema recentnih istraživanja o količini i oblicima pomoći najstarijih članova zaposlenim članovima obitelji, te njenim implikacijama na život svih članova obitelji. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu i načine uključenosti najstarije generacije u pomoć zaposlenim članovima obitelji. Također, istražili smo odnos njihove pomoći s nekim aspektima radne i psihološke dobrobiti zaposlenih muškaraca i žena. U istraživanju je dobrovoljno sudjelovalo 597 hrvatskih zaposlenika, raznolikih organizacija i osobnih i radnih obilježja, koji rade najmanje 30 sati tjedno. On-line upitnik uključivao je skale: zadovoljstva životom, obiteljskim životom i poslom, afektivne radne dobrobiti, radne angažiranosti, konflikta radne na obiteljsku ulogu, te pitanja o socio-demografskim obilježjima i o količini i obliku pomoći od pojedinih članova obitelji. Rezultati su pokazali da zaposlenici primaju relativno malo pomoći najstarijih članova obitelji, bilo kojeg oblika. Ipak, većina sudionika navodi da prima barem neki oblik pomoći od svojih roditelja. U implikacijama pomoći u kućanstvu na dobrobit zaposlenika, nađene su jasne rodne razlike, a osobito kod zaposlenika koji imaju djecu. Kod muškaraca koji imaju djecu (N=80) pomoć u održavanju kućanstva te u vrtićkim ili školskim obavezama djece značajno su negativno povezani s novim načinima rada, kao i čuvanje bolesne djece s konfliktom radne i obiteljske uloge. Kod žena koje imaju djecu (N=159) pomoć partnerovih roditelja i/ ili osoba koje plaćaju za pomoć značajno je pozitivno povezana sa zadovoljstvom životom, obiteljskim životom i poslom te afektivnom radnom dobrobiti. Značajni oblici pomoći su čuvanje djece dok one rade te (od)vođenje djece u vrtić ili školu. Dobiveni nalazi upućuju na važnost daljnjeg istraživanja doprinosa najstarije generacije u životu proširenih hrvatskih obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA