Pregled bibliografske jedinice broj: 1001386
Čini li rukovodeća uloga razliku u doživljavanju (ne)ugodnih emocija na poslu? Doprinos novih načina rada i konflikta radne na obiteljsku ulogu
Čini li rukovodeća uloga razliku u doživljavanju (ne)ugodnih emocija na poslu? Doprinos novih načina rada i konflikta radne na obiteljsku ulogu // 24. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Knjiga sažetaka / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 154-154 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1001386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čini li rukovodeća uloga razliku u doživljavanju (ne)ugodnih emocija na poslu? Doprinos novih načina rada i konflikta radne na obiteljsku ulogu
(Does the leadership role matter in experiencing positive and negative emotions at work? Contribution of new ways of working and work- family conflict)
Autori
Gerjević, Jelena ; Klasić, Petra ; Černja, Iva ; Tonković Grabovac, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
24. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Knjiga sažetaka
/ Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 154-154
Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
afektivna radna dobrobit ; emocije na poslu ; novi načini rada ; konflikt radne na obiteljsku ulogu ; rukovoditelji
(Job affective well-being ; emotions at work ; new ways of working ; work-family conflict ; managers)
Sažetak
Jedan od načina ispitivanja radne dobrobiti zaposlenika je mjerenjem emocija koje doživljavaju na poslu. Prijašnja istraživanja na hrvatskim zaposlenicima pokazala su da takvu afektivnu radnu dobrobit možemo predvidjeti mjerama zastupljenosti novih načina rada. Točnije, time koliko zaposlenik ima fleksibilnosti i slobode u izboru mjesta, vremena, sadržaja rada te kanala komunikacije u radu. Poznato je i da je radna dobrobit zaposlenika povezana i s manjim konfliktom između radne i obiteljske uloge. Cilj ovog istraživanja bio je usporedba afektivne radne dobrobiti kod zaposlenika na rukovodećim i nerukovodećim poslovima. Ispitala se i mogućnost predviđanja ugodnih i neugodnih emocija na poslu temeljem novih načina rada i konflikta radne na obiteljsku ulogu, zasebno na rukovoditeljima i nerukovoditeljima. U istraživanju je sudjelovalo 713 zaposlenika različitih organizacija, raznolikih radnih i socio- demografskih karakteristika, od kojih je 170 zaposleno na rukovodećim poslovima. On-line upitnik uključivao je skale novih načina rada, afektivne radne dobrobiti i konflikta radne i obiteljske uloge. Rezultati su pokazali da zaposlenici na rukovodećim poslovima, u odnosu na one na nerukovodećim poslovima, češće doživljavanju ugodne emocije na poslu, dok za neugodne emocije nije nađena razlika između ove dvije grupe. Regresijske analize provedene zasebno za svaki kriterij (ne/ugodne emocije) i poduzorak (ne/ rukovoditelji) pokazale su da su novi načini rada i konflikt radne na obiteljsku ulogu najuspješnije predvidjeli radnu dobrobit rukovoditelja, mjerenu ugodnim emocijama. Kod rukovoditelja se najboljim prediktorom obje mjere dobrobiti pokazao konflikt radne na obiteljsku ulogu, dok kod zaposlenika na nerukovodećim poslovima ugodnim emocijama značajno doprinose i kontrola sadržaja rada i kanala komunikacije. Rezultati pružaju temelje za uvođenje više fleksibilnosti i slobode zaposlenicima u organiziranju svakodnevnog rada, neovisno o tome je li njihov posao rukovodeći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb,
Visoko učilište Algebra, Zagreb ,
Veleučilište Edward Bernays