Pregled bibliografske jedinice broj: 1001243
Identitet, asimilacija, integracija: primjer Albanaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Identitet, asimilacija, integracija: primjer Albanaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji // Prilozi za povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije
Bjelovar, Hrvatska, 2018. str. 87-108 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1001243 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identitet, asimilacija, integracija: primjer Albanaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
(Identy, Assimilation, Integration: the Albanians in the Bjelovar-Bilogora County)
Autori
Babić Dragutin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prilozi za povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije
/ - , 2018, 87-108
Skup
Znanstveno-stručni skup: Prilozi za povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije
Mjesto i datum
Bjelovar, Hrvatska, 28.09.2018. - 28.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Albanci, asimilacija, integracija, Bjelovarsko-bilogorska županija
(Albanians, Identy, Assimilation, Bjelovar-Bilogora County)
Sažetak
U ovom radu se na temelju empirijskog istraživanja (intervjui), provedenog u Bjelovaru 2017. g., analiziraju stavovi Albanaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o njihovom dolasku te integraciji u lokalne zajednice i u hrvatsko društvo, kao i o oblicima i uspješnosti te integracije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u zadnja tri popisa stanovništva (1991., 2001., 2011.), udio Albanaca kreće se od 0, 4 % do 0, 6 % u ukupnoj populaciji županije, a njihov broj iznosi 608 (1991.), 755 (2001.) i 743 (2011.). U novom i drugačijem sociopolitičkom i kulturnom ambijentu, migranti uglavnom čine manjinsku populaciju, a njihov nacionalni identitet dolazi pritom u različita iskušenja. U slučaju Albanaca, postoje neke specifičnosti koje otežavaju integraciju u lokalne zajednice, ali doprinose unutargrupnoj koheziji i očuvanju nacionalnog identiteta. Najveća brana asimilaciji u njihovom slučaju je jezična različitost, a zatim set tradicionalnih vrijednosti i patrijarhalnih obrazaca, koji u sinergiji ovu nacionalnu zajednicu čine zatvorenijom u odnosu na većinu drugih takvih kolektiviteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus