Pregled bibliografske jedinice broj: 1001242
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini –život na rubu (egzistencija i perspektive)
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini –život na rubu (egzistencija i perspektive) // Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Katowice, Poljska, 2019. str. 20-21 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1001242 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini –život na rubu (egzistencija i perspektive)
(The Croatian Language in Bosnia and Herzegovina –Living on the Edge (Existence and Perspectives))
Autori
Baković, Matijas
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hrvatski jezik, Bosna i Hercegovina, normiranje, periferija, egzistencija, perspektiva
(Croatian language, Bosnia and Herzegovina, standardization, periphery, existence, perspective)
Sažetak
U predavanju će se razmotriti položaj hrvatskogajezika u Bosni i Hercegovini i pokušati odgovoriti na pitanje trebaju li se Hrvati u toj državi služiti hrvatskim standardnim jezikom kakav je normiran u Zagrebu ili trebaju inzistirati na svojim posebnostima koje su rezultat društvenih i političkih utjecaja i stoljetne odvojenosti od matice. Kako se postaviti prema brojnim orijentalizmima koji su sastavni dio leksika bosansko-hercegovačkih Hrvata, kao što su npr. germanizmi, talijanizmi ili hungarizmi sastavni dio leksika nekih drugih hrvatskih dijelova? Postoje oni, od kojih je svakako najglasniji Ivan Lovrenović, koji smatraju da hrvatski jezik u BiH treba i mora biti poseban nekim svojim rješenjima prema hrvatskomu jeziku kakav je normiran u Zagrebu. Njihovo je gledište da je hrvatski jezik, kao i sam hrvatski narod u BiH, sustavno zanemarivan od središnjice i tek prigodno iskorištavan za dnevno-političke obračune. Nasuprot njima stoji jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH (Sveučilište u Mostaru) koje prati zadane jezične smjernice iz Hrvatske pozivajući se na jedinstvenost hrvatskoga naroda i jezika kojim se služe svi Hrvati, bez obzira na državu stanovanja. Tko je u pravu i može li samo netko biti u pravu ili je rješenje za bosansko-hercegovačke Hrvate u nekom trećem, srednjem putu, pokušat će senaznačiti u predavanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija