Naslov
Jezične ideologije za mase: preskriptivizam uživo na Hrvatskoj radioteleviziji
(Language ideologies for the masses: Prescriptivism live on Croatian Radiotelevision)

Autori
Starčević, Anđel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup

Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezične ideologije, ideologija standardnog jezika, preskriptivizam, masovni mediji, multimodalna kritička analiza diskursa
(language ideologies, ideology of the standard language, prescriptivism, mass media, multimodal critical discourse analysis)

Sažetak
Masovni se mediji često koriste za prikazivanje političkih i neutemeljenih ideja kao 'neutralnih' i 'znanstvenih' – drugim riječima, kao 'neupitnog znanja' i 'istine'. Ovo istraživanje fokusira se na propagiranje jezičnih ideologija na Hrvatskoj radioteleviziji iz perspektive multimodalne kritičke analize diskursa (Verschueren 2012, Machin & Mayr 2012, Fairclough 2015). U radu se analizira diskurs mozaične emisije Dobar dan, Hrvatska (HRT-HTV1), u čijem se zadnjem dijelu (od 5 do 8 minuta) ugošćuje 'jezični stručnjak', koji je pratio jezičnu proizvodnju sudionika emisije i zatim objašnjava što je u njoj 'krivo', 'nepravilno' i sl. Istraživačka pitanja su sljedeća: (1) koje se ideologije promoviraju? i (2) koje se verbalne i neverbalne strategije koriste u promociji tih ideologija? Rezultati upućuju na prisutnost (1) ideologije standardnog jezika (Milroy 2001), (2) ideologije monoglosije (Wardhaugh & Fuller 2015), (3) ideologije doslovnih značenja, (4) ideologije jezika izvornika, (5) ideologiju monosemonimije (jedan oblik ~ jedno značenje), (6) ideologiju lažne analogije, te (7) ideologiju nulte redundancije. Nadalje, (8) trivijalna formalna varijacija se stigmatizira, a (9) legitimna se jezična građa briše (Irvine & Gal 2000). Među strategijama su verbalna i neverbalna stigmatizacija uobičajenih nestandardnih i navodno nestandardnih elemenata kroz retorička pitanja i komentare o navodno niskoj kvaliteti medijskog sadržaja, neprofesionalizmu i nepristojnosti, kao i kroz 'stručnjakove' neverbalne znakove iritacije, gnušanja itd. Sve navedeno pokazuje da je u masovnim medijima potreban racionalniji i znanstveniji pristup jeziku kako se štetne ideje ne bi prikazivale kao 'objektivne' i 'neutralne', što može samo povećati jezičnu i izvanjezičnu nesigurnost govornika hrvatskog te ih demotivirati za sudjelovanje u javnom diskursu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA