Pregled bibliografske jedinice broj: 1000463
Politička povijest Grubišnog Polja između dva svjetska rata (1918.-1941.)
Politička povijest Grubišnog Polja između dva svjetska rata (1918.-1941.) // Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, XII (2019), 12; 245-284 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1000463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politička povijest Grubišnog Polja između dva svjetska rata (1918.-1941.)
Autori
Karaula, Željko
Izvornik
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru (1846-9787) XII
(2019), 12;
245-284
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
društveni život ; Grubišno Polje ; Hrvatska seljačka stranka ; Jugoslavenska radikalna stranka ; komunizam ; politički život ; Samostalna demokratska stranka ; ustaše
Sažetak
U ovom radu prikazuje se razvoj političkih stranaka i opis političke atmosfere u Grubišnom Polju između dva svjetska rata. Raspadom Austro- Ugarske i stvaranjem jugoslavenske države 1918. godine neke stare političke stranke nastavile su svoje djelovanje u novim prilikama, ali su nastajale i nove političke stranke. U Grubišnom Polju kao izrazito multietničkom gradiću u kojem su većinu stanovništva činili Hrvati i Srbi te u manjem broju Mađari i Česi, artikuliranje njihovih političkih interesa i opredjeljenja bilo je vrlo slojevito. Kod hrvatskog stanovništva vrlo brzo uzima primat Hrvatska (pučka) seljačka stranka braće Radića, sa svojom seljačkom i republikanskom političkom sastavnicom i ideologijom, koju je zadržala do sloma Kraljevine Jugoslavije, dok je srpsko stanovništvo bilo podijeljeno u svom političkom odabiru. U početku je njihovo opredjeljenje bilo na strani Pribićevićeve Demokratske stranke (kasnije Samostalne demokratske stranke) da bi se usložnjavanjem političke situacije u državi (posebno zbog nerješavanja hrvatskog pitanja, ali i nagomilanih socijalnih i društvenih problema) njihove političke preferencije okrenule prema režimskim strankama s unitarističkim programom – Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) te Stojadinovićeva Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ). Svaka od ovih političkih organizacija stvarala je svoje društvene, socijalne i sportske organizacije u kojima je njihova ideologija bila važnija od rada tih organizacija. Dvije nacionalne zajednice – hrvatska i srpska – bile su dobro integrirane u tamošnju društvenu zajednicu i bez većih antagonizama i sukoba se odvijalo politički život. Ipak na marginama političkog života možemo pratiti začetke ekstremnih ideologija poput ustaškog pokreta, ustrojavanje četničkog udruženja i polako uzdizanje komunističkog pokreta i njegove ideologije. Ove do tada marginalne skupine u političkom smislu preuzet će političku pozornicu izbijanjem Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji. U istraživanju se koristila izvorna arhivska građa iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Državnog arhiva u Bjelovaru, sekundarna literatura te nacionalni i regionalni tisak.
Izvorni jezik
Hrvatski
