Naslov
Nastanak i pokretljivost sedimenta onečišćenog teškim metalima u melioracijskim kanalima ravničarskih područja
(Genesis and mobility of canal sediments polluted by heavy metals in lowland area)

Autori
Leko-Kos, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
26.02

Godina
2019

Stranica
125

Mentor
Tadić, Lidija

Ključne riječi
mali sliv, kanal, sediment, onečišćenje, teški metali, pokretljivost sedimenta
(small catchments, cannal, sediment, pollution, heavy metals, sediment mobility)

Sažetak
Sve veća ljudska aktivnost vezana uz iskorištavanje zemljišta putem intenzivne poljoprivredne proizvodnje kao i sve veća urbanizacija dovodi do razvoja različitih antropogenih uzročnika onečišćenja na slivu. Sustav odvodnje na poljoprivrednim površinama i oborinska odvodnja otvorenim kanalima pojedinih slivnih područja čini jedinstveni sustav koji sve prikupljene oborinske vode odvodi do krajnjeg recipijenta prikupljajući i sva onečišćenja nastala na pripadajućim površinama i u njihovoj neposrednoj blizini. Samim aktivnostima stvaraju se određena onečišćenja točkasta ili raspršena koja u većini slučajeva površinskim otjecanjem završavaju u otvorenim kanalima čim se stvara problem sedimenta u vidu taloženja znatnih količina potencijalno onečišćenog materijala. U ovom radu analizira se hidrološki i hidraulički aspekt problema nastanka i dinamike (ne)pokretanja sedimenta u melioracijskim kanalima s ciljem formuliranja preporuka za daljnji tretman i postupak s velikim količinama sedimenta koji se svaki godine izmulji iz otvorene kanalske mreže. Budući da je zakonodavni okvir koji propisuje dopuštena onečišćenja sedimenta kao i upravljanje izumljenim materijalom iz melioracijskih kanala u Hrvatskoj u razvitku ovaj rad nastoji doprinijeti i ovom aspektu rješavanja problema. Jedan od razloga je zbog toga što su prema Planu upravljanja vodnim područjima obuhvaćene tekućice sa slivnom površinom većom od 10 km2 i stajaćice s površinom vodnog lica od 0, 5 km2 dok 80 % duljine evidentiranih tekućica i 2 % površine evidentiranih stajaćica otpada na vrlo mala vodna tijela koja su u neposrednom kontaktu s izvorima onečišćenja, posebice teškim metalima. Istraživanje je obuhvatilo mikrosliv površine 1, 4 ha unutar nizinskog dijela slivnog područja rijeke Vuke u razdoblju od 2014- 2017, glavni recipijent kanal Drobnjak duljine 2686 m. Odabir mikrosliva proveden je na temelju analiza uzorkovanog sedimenta na deset potencijalno onečišćenih lokacija. Njegova onečišćenost pokazuje određena odstupanja od drugih europskih i svjetskih kriterija, posebice u pogledu koncentracije bakra. Modeliranje pronosa sedimenta izazvanog realnim kišnim epizodama i kišama 25 i 50-godišnjeg povratnog razdoblja programskim paketom HEC-RAS pokazala su njegovu slabu mobilnost u melioracijskim kanalima ravničarskih područja, odnosno mogućnost pokretanja u izuzetnim hidrološkim uvjetima. Mali vodotoci/kanali su upravo oni na kojima onečišćenje brže ostavlja traga, a teže je vratiti ga u prirodno ili zadovoljavajuće stanje. Time melioracijski kanali postaju spremnici onečišćenja koji nisu detektirani postojećiim monitoringom. Ona po nekim od kriterija ulaze u kategoriju sedimenata koji se ne bi smjeli odlagati na poljoprivredno zemljište. Pored toga onečišćenja se uslijed slabe pokretljivosti sedimenta zadržavaju na području mikrosliva. Napravljene analize ukazuju na nužnost provođenja analiza prije odlaganja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

Napomena
Istraživanja su provedena u sklopu internog znanstveno-istraživačkog projekta: UTJECAJ MELIORACISJKIH KANALA NA PRONOS ONAČIŠĆENJA NITRATIMA I ZADRŽAVANJA ONEČIŠĆENJA U NANOSU KANALA, ( Nositeljica projekta: prof.dr.sc. Lidija Tadić, dipl.ing.građ. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek)

POVEZANOST RADA