Često postavljana pitanja

PRISTUP

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI promovira otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Metapodatke o radovima unose autori pristupajući putem svog AAI korisničkog računa modulu "Unos novih radova".

1. Kako do elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr koji mi omogućuje unošenje podataka u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju?

   Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti pripadnici akademske i istraživačke zajednice u RH i to isključivo u svojoj matičnoj ustanovi, gdje su zaposleni ili gdje studiraju. Elektronički identitet može dodijeliti samo ovlaštena osoba, tzv. administrator elektroničkog (LDAP) imenika ustanove. Popis matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr, kao i popis ovlaštenih osoba kojima se korisnici mogu obratiti za dobivanje elektroničkog identiteta nalazi se na web stranici:

   https://www.aaiedu.hr/aai_status.php

   Osobe koje su na poslijediplomskom studiju na nekom od fakulteta - matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr elektronički identitet dobivaju na tom fakultetu.

   Registrirani znanstvenici čija matična ustanova nije u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti elektronički identitet putem Home for homeless servisa koji omogućuje da svi znanstvenici upisani u Upisnik znanstvenika Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske ostvare svoje pravo na elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr ako to pravo već ne ostvaruju na neki drugi način.

   https://hosting.aaiedu.hr/hfh

   Odgovore na pitanja vezana uz dobivanje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr potražite na

   https://www.aaiedu.hr/faq_el_id.html

   U planu je omogućiti unos radova i registriranim korisnicima koji nemaju AAI korisnički račun. Nakon što implementiramo tu mogućnost, biti ćete pravovremeno obaviješteni.

UNOS NOVIH I ISPRAVCI POSTOJEĆIH PODATAKA

1. Preuzimanje (učitavanje) radova iz vanjskih izvora.

   Kako bi se olakšao unos i upis radova moguće je uvesti zapis putem različitih identifikatora: doi, wos, fulir, hrčak. Na izborniku odaberite “Upis novih radova”, nakon toga “preuzimanje iz vanjskih izvora”. Odaberite izvor i u prazno polje unesite identifikacijski broj rada. Učitavanjem podatka popunit će se osnovna polja, a podatke koji nedostaju treba unijeti ručno.

   Upute: https://www.bib.irb.hr/upute/upis-radova-iz-vanjskog-izvora
2. Što ukoliko je moj rad objavljen u online časopisu koji ne navodi brojeve stranica, što je u CROSBI-ju obavezno polje?

   Brojevi stranica u tiskanom su svijetu označavali opseg stranica, a prisutni su i kod brojnih digitalnih publikacija. Napredniji časopisi napuštaju praksu numeriranja stranica, obzirom da je koncept „stranice“ izgubio smisao kada rad čitamo s različitih zaslona. Takvi časopisi većinom koriste broj rada, pa u tom slučaju umjesto raspona stranica unesite broj rada (article number ili e-locator) i/ili ukupan broj stranica.
3. Unosim li rad objavljen u zborniku skupova kao "Rad u knjizi" ili "Sudjelovanja na skupovima"?

   Svakako u "sudjelovanja na skupovima"! Rad u zborniku skupa nije ekvivalent poglavlju u knjizi.
4. Zašto se "pozvana predavanja" na skupovima ne prikazuju kao zasebna kategorija?

   Za svaku bibliografiju, pa tako i Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, najvažniji je onaj objavljeni dio radova. Tako je to i kod "Sudjelovanja na skupovima". Kategorija radova "pozvana predavanja" najčešće je sadržavala neobjavljene radove sa skupova i najčešće se NIJE radilo o pozvanim predavanjima koja su u programima skupova označena kao "pozvana" ili "invited talk" pa smo odlučili ne prikazivati je izdvojeno (iako kraj svakog takvog rada i dalje stoji oznaka ukoliko se radi o pozvanom predavanju), već izdvajamo samo objavljena pozvana predavanja.
5. Nedostaje mi polje Napomena u koje je moguće unijeti dodatne podatke za koje nisu predviđena odgovarajuća polja.

   Polje "Napomena" prisutno je u svim vrstama radova.
6. Što je volumen, a što sveščić časopisa?

   Volumen (svezak, godište) je jedna izdavačka cjelina periodičke publikacije (časopisa) i sastoji se najčešće od niza brojeva (sveščića), ovisno o učestalosti izlaženja, opsegu materijala i sl.

   Numeracija stranica može se protezati kroz cijeli volumen ili je posebna za svaki broj (sveščić).

   Jedan volumen ponekad pokriva jednu izdavačku godinu, a neki časopisi imaju i desetke volumena godišnje.

   Broj, sveščić ili eng. issue, obično je dio volumena ili godišta časopisa. To je ona fizička jedinica periodičke publikacije koja izlazi pojedinačno i periodično, ponekad kao dvobroj, trobroj, četverobroj i podređena je volumenu.
7. Gdje se može pronaći podatak o sveščiću?

   Podatak o sveščiću sadržan je na koricama samog časopisa (ukoliko se radi o tiskanoj inačici), a može se provjeriti i korištenjem online kataloga i baza podataka. U citatu, tj. bibliografskom navodu, podatak o sveščiću je najčešće naveden iza volumena i nalazi se u zagradama, a rjeđe iza godine objavljivanja, a prije broja stranica. U dolje navedenim primjerima isti rad je citiran korištenjem najučestalijih citatnih stilova, rad je objavljen u sveščiću 4:

   MLA: Garfield, Eugene. "Is citation analysis a legitimate evaluation tool?." Scientometrics1.4 (1979): 359-375.

   APA: Garfield, E. (1979). Is citation analysis a legitimate evaluation tool?.Scientometrics, 1(4), 359-375.

   Chicago: Garfield, Eugene. "Is citation analysis a legitimate evaluation tool? ."Scientometrics 1, no.4 (1979): 359-375.

   Harvard: Garfield, E., 1979. Is citation analysis a legitimate evaluation tool? .Scientometrics, 1(4), pp.359-375.

   Vancouver: Garfield E. Is citation analysis a legitimate evaluation tool?. Scientometrics. 1979 May 26;1(4):359-75.
8. Brisanje zapisa

   Jednom uneseni rad briše samo u slučaju duplog ili višestrukog upisa.

   Kako bi se izbjegao višestruki upis radova prije unosa rada pretraživanjem baze provjerite da li je rad već unesen.

   Ako se ne radi o duplom unosu jednom uneseni radovi se ne brišu jer bi u tom slučaju rad bio obrisan sa liste svih autora, mentora, kao i institucija vezanih za rad.

   Rad se briše i slučaju kad nije došlo do njegovog objavljivanja.
9. Možete li mi reći koja su ograničenja duljine pojedinih polja korištena u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI?

   Rad u časopisu
   autori => 5000,
   naslov => 700,
   title => 700,
   casopis => 160,
   issn => 15,
   volumen => 40,
   broj => 40,
   godina => 80,
   stranica_prva => 100,
   stranica_zadnja => 50,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   drugi_indeksi => 400,
   kategorija => 30,
   vrsta_rada => 50,
   DOI => 200,
   OpenURL => 200

   Doktorat, magisterij, diplomski rad
   autori => 500,
   naslov => 700,
   title => 700,
   fakultet => 100,
   mjesto => 100,
   datum => 120,
   stranica => 100,
   mentor => 100,
   vrsta_disertacije => 30,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   sveuciliste => 100,
   godina => 80,
   neposredni_voditelj => 100,

   Knjiga
   autori => 1000,
   naslov => 700,
   title => 700,
   grad => 70,
   godina => 80,
   serija => 100,
   stranica => 100,
   urednik => 300,
   nakladnik => 300,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   mjesto => 200,
   isbn => 20,
   kategorija => 30,
   vrsta_knjige => 50,
   formalni_urednik => 300,
   prevodilac => 300,

   Rad u tisku
   autori => 1500,
   naslov => 700,
   title => 700,
   casopis => 160,
   godina => 80,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   kategorija => 30,
   status_rada => 50,

   Rad u knjizi
   autori => 500,
   naslov => 700,
   title => 700,
   stranica_prva => 100,
   stranica_zadnja => 50,
   knjiga => 600,
   grad => 70,
   godina => 80,
   serija => 200,
   urednik => 300,
   nakladnik => 300,
   ukupno_stranica => 100,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   mjesto => 200,
   isbn => 20,
   kategorija => 30,

   Skripta
   autori => 1000,
   naslov => 700,
   title => 700,
   grad => 70,
   godina => 80,
   serija => 100,
   stranica => 100,
   urednik => 300,
   nakladnik => 300,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   mjesto => 200,
   isbn => 20,

   Zbornik
   autori => 5000,
   naslov => 700,
   title => 700,
   stranica => 100,
   ozrad => 40,
   zbornik => 700,
   grad => 70,
   godina => 80,
   urednik => 300,
   nakladnik => 300,
   skup => 400,
   mjesto => 200,
   datum => 120,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   vrst_sudjelovanja => 40,
   vrst_rada => 40,
   vrst_recenzije => 40,
   kategorija => 30,

   Ostali radovi
   autori => 500,
   naslov => 700,
   title => 700,
   izvornik => 500,
   vrsta_rada => 100,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,
   godina => 80,

   Patent
   autori => 500,
   naslov => 700,
   title => 700,
   grad => 50,
   drzava => 5,
   podnositelj => 100,
   broj_prijave => 100,
   datum_prijave => 30,
   hpg_vol => 5,
   hpg_stranica => 5,
   godina => 5,
   broj_patenta => 20,
   datum_patenta => 30,
   mkp_klasifikacija => 20,
   naziv_druge_klasifikacije => 100,
   oznaka_druga_klasifikacije => 200,
   ime_nositelja_prava => 100,
   grad_nositelja_prava => 50,
   drzava_nositelja_prava => 5,
   kljucne_rijeci => 500,
   key_words => 500,
   projekt => 100,
   jezik => 80,
   datoteka => 100,
   sazetak => nema ograničenja,

VRSTE RADOVA

U tiskano doba postojale su jasne granice između različitih vrsta radova, dok su u digitalnom okruženju te granice postale nerijetko nejasne. Stoga je važno upoznati različite vrste radova, a da bismo vlastiti rad unijeli u ispravnu rubriku i ispravno ga opisali. Za savjet se uvijek možete obratiti knjižnici u vašoj ustanovi.

1. Kakva je razlika između znanstvenog, stručnog i preglednog rada?

   Znanstveni rad sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a znanstvene su informacije izložene tako da se točnost analiza i izvoda, na kojima se rezultati temelje, može provjeriti.

   Stručni rad sadržava već poznate, objavljene rezultate znanstvenih istraživanja i težište usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo širenje (obrazovna svrha). Stručni rad sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci. Moraju biti napisani na sustavan i razumljiv način, u skladu s čitateljskim profilom.

   Pregledni rad Pregledni rad znanstveni je rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova. Može ih pisati jedan ili skupina autora i obično se pišu na zamolbu urednika.

   Znanstveni i pregledni radovi u pravilu prolaze recenzijski postupak, dok stručni radovi, ovisno o časopisu, ponekad ne prolaze recenzijski postupak.
2. Koja je razlika između knjige i zbornika radova?

   Iako zbornik radova nerijetko posjeduje međunarodni standardni knjižni broj (ISBN) koji je karakteristika monografskih publikacija, unutar Hrvatske znanstvene bibliografije dobro treba odvagnuti prije nego što se zbornik radova unese pod knjigu. U izuzetnim slučajevima kada je urednik (ili više njih) obavio ogroman posao prikupljanja i obrade materijala sa skupa, dopušteno je da takav urednik unese zbornik radova pod knjigu (u tom slučaju ISBN broj je obavezan!), a sebe navede kao urednika. Autori pojedinih izlaganja sa skupa svoje priloge u pravilu unose kao "Radove sa skupova", a nikako ne kao "Poglavlja u knjigama"!
3. Koja je razlika između rada ili poglavlja u knjizi i rada u zborniku skupa?

   Velika! Sve radove iz zbornika skupova treba unositi u za to predviđenu rubriku. Čak i kada zbornik skupa ima ISBN broj rad pripada grupi „Sudjelovanja na skupovima“, a ne Radu ili poglavlju u knjizi!
4. Koja je razlika između rada u zborniku skupa i rada u časopisu?

   Odgovor na ovo pitanje u mnogočemu ovisi o kvaliteti i opsegu samog rada. Vrlo je učestala pojava da se zbornici skupova objavljuju u sklopu časopisa, bilo kao dodatni brojevi (supplement ili special issue), bilo kao redovni brojevi ili kao cijeli volumeni. Ako se radi o sažecima, onda se oni ni u kom slučaju ne mogu unijeti kao Rad u časopisu, jer sažetak nije rad u pravom smislu te riječi. No, ako se radi o cjelovitom radu (a ne nekom skraćenom obliku) koji je prošao postupak recenzije koji provodi časopis, onda autor ima pravo takav rad unijeti kao Rad u časopisu. Ukoliko je rad objavljen u časopisu, a prošao je recenzijski postupak konferencije, sugeriramo da se takav rad unese kao rad u zborniku skupa.
5. Kakva je razlika između "Rada u postupku objavljivanja" i "Rada u časopisu"?

   Dosta je primjedbi autora vezano uz razvrstavanje i prikaz radova koji su prošli recenzijski postupak i dostupni su online, a administratori CROSBI ih prebacuju iz Radova u časopisima u rubriku Radovi u postupku objavljivanja. Stoga je važno pojasniti što je to “rad objavljen u časopisu”. Radovi koji su prošli recenziju i prihvaćeni su, nerijetko su dostupni na web stranicama izdavača s punim tekstom rada, no nisu time objavljeni U ČASOPISU (kao dio časopisa). Takvi su radovi najčešće unutar rubrika “Articles in press”, “Announced articles”, "Next issue", “To be published” i sl. i čekaju svoje objavljivanje unutar regularnog broja časopisa. Radovi obično imaju u sklopu bibliografskog zapisa oznaku “in press” ili “corrected proof” ili “early view”. Rad je OBJAVLJEN U ČASOPISU onda kada se nalazi unutar pojedinog volumena i broja određenog časopisa, a objavljen je unutar određenog raspona stranica (osim ukoliko se radi o časopisu koji nema svoju tiskanu inačicu i izlazi isključivo u digitalnom obliku). Radove, koji su tek u najavi i nisu još objavljeni u sklopu određenog broja časopisa, već su samo dostupni online, čak i ako su indeksirani unutar određenih baza podataka, zadržat će se u rubrici "Radovi u postupku objavljivanja" do službene objave, nakon čega se jednostavnim postupkom PREBACUJU u "Radove u časopisima" i nadopunjuju potrebnim podacima koji prije nisu bili na raspolaganju. Radovi u postupku objavljivanja u časopisima, dostupni na web stranicama časopisa (NAKON RECENZIJE), ukoliko imaju ispravnu poveznicu na cjeloviti tekst i/ili učitan cjeloviti tekst rada, zasebno se prikazuju i ravnopravno uvažavaju od strane većine prosudbenih tijela.
6. Je li svaka publikacija koja ima ISBN knjiga?

   International Standard Book Number ili kraće ISBN je jedinstveni (nekad deseteroznamenkasti, a danas trinaestoznamenkasti) broj koji određuje publikaciju. Obično ga dodjeljuje ISBN ured u pojedinoj zemlji, u Hrvatskoj se on nalazi u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Razlikujemo ga od ISSN tj. International Standard Serial Number, a koji se dodjeljuje publikacijama koje izlaze periodično kao što su časopisi, godišnjaci, neki zbornici skupova i sl.

   ISBN se dodjeljuje knjigama, brošurama, publikacijama na različitim medijima, didaktičkim kompletima, računalnim programima, zemljopisnim kartama namijenjenim tržištu i sl.

   Posjedovanje ISBN ne znači:

   • da se nužno radi o knjizi i
   • da se radi o publikaciji kvalitetnog sadržaja.

   ISBN ima isključivo praktično značenje (jedinstveni identifikator), a postupak dodjeljivanja je formalan i nije uvjetovan kvalitetom sadržaja. Izostanak ISBN znači da se radi o vrlo staroj publikaciji izdanoj prije 1960. g., a ukoliko se radi o novijoj onda je posrijedi propust izdavača koja upućuje na moguću manjkavost kvalitete same publikacije.
7. Što je točno izvorni jezik rada?

   To je jezik izvornika tj. jezik na kojem je određeni rad napisan. Na izvornom jeziku je potrebno napisati naslov, ključne riječi i sažetak rada. Osim na izvornom, naslov i ključne riječi treba napisati i na engleskom jeziku.
8. Što učiniti kada rad unesen u rubriku "Rad u postupku objavljivanja" bude objavljen?

   Potrebno je samo prebaciti zapis u kategoriju kojoj pripada (Rad u časopisu, Rad ili poglavlje u knjizi itd.). To ćete učiniti na sljedeći način:

   • odabrati (kliknuti) na: «Ispravci prijavljenih radova»
   • pod «Prebacivanje rada iz jedne vrste u drugu» u polje upisati broj zapisa
   • u padajućem izborniku odabrati odgovarajuću vrstu rada (npr. «Sudjelovanje na skupovima», «Rad u časopisu» itd...)
   • pri tom se otvara obrazac u koji treba samo upisati SVE dodatne podatke i potvrditi ih, posebno pazeći da su svi autori rada na zadnjoj stranici online obrasca pridruženi tom radu («zaklikani»,«zaplavljeni»).
9. Što trebam učiniti kada želim napraviti promjene, a dobijem poruku da je rad zaključan?

   Ukoliko želite napraviti ispravke na "zaključanom" radu, potrebno je poslati poruku putem forme s brojem rada i ispravkom koju želite napraviti (preporuča se da administratori rade korekcije već zaključanih radova) ili sa zamolbom da se rad otključa.

KATEGORIJE I PRIKAZ RADOVA

Kategorije i prikaz radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI mijenjaju se tijekom vremena, a u skladu s potrebama autora i kriterijima prosudbi. Stoga je najvažnije rad dobro opisati, a on će biti razvrstan u odgovarajuću kategoriju temeljem unesenih podataka.

1. Rad nije pridružen odgovarajućoj kategoriji?

   Na osnovu unesenih podataka (kategorije rada, vrste rada, vrste sudjelovanja itd.) sustav automatski raspoređuje radove u određenu kategoriju. Rad treba dobro opisati slijedeći upute i primjere navedene iznad pojedinih polja za unos, kako bi bio ispravno pridružen odgovarajućoj kategoriji.
2. Kako odabrati baze podataka u kojima su časopis/knjiga/zbornik s konferencije indeksirani

   Podaci o indeksiranosti časopisa u bazama podataka (Current Contents Connect (CCC) ; Web of Science Core Collection ; Scopus; MEDLINE, EconLit, HeinOnline) popunjavaju se automatski na temelju ispravno unesenih podataka o časopisu (naslov, ISSN broj, godina objave). Preporučamo odabir odgovarajućeg zapisa o časopisu iz padajućeg popisa časopisa. Indeksiranost u ovim bazama podatka autori ne mogu samostalno mijenjati. Ako ste s padajuće liste časopisa odabrali odgovarajući zapis o časopisu, a prikazuju se pogrešni podaci o indeksiranosti, molimo da nam putem forme javite naziv časopisa, ISSN i CROSBI ID vašeg rada kako bismo mogli provjeriti podatke te ih po potrebi ispraviti.

   Iz izbornika Popis drugih sekundarnih publikacija koje indeksiraju časopis moguće je odabrati neku drugu bazu u kojoj je časopis indeksiran ili ukoliko baza nije navedena u ponuđenom izborniku moguće je u prazno polje upisati navedenu bazu podataka.

   U slučaju da primijetite greške u našoj normativi časopisa, molimo da nam to javite putem forme.

   Osim indeksnih baza podataka koje su izdvojene u sučelju za unosa "Rad u časopisu" i koje se automatski popunjavaju uparivanjem prema naslovu, godini i ISSN broju, kod druge vrste građe (knjige, zbornici s konferencija) su navedeni citatni indeksi/baze podataka za koje se podaci ne popunjavanju automatski, već nakon pretraživanja određene baze podataka administratori CROSBI-ja imaju mogućnost ručno izmijeniti podatke o indeksiranosti publikacije odabirom opcije "DA".

   Važno je napomenuti da autori radova prilikom unosa zapisa u CROSBI ne mogu sami odabrati u kojim je bazama podataka indeksirana knjiga/zbornik radova s konferencije, već to moraju javiti administratorima CROSBI-ja i oni će ažurirati te podatke nakon detaljne provjere.

   Kako su za pojedinu vrstu građe ponuđeni citatni indeksi/baze podataka karakteristični za tu vrstu građe, za ispravnu evidentiranost podataka o indeksiranosti je iznimno važno da je rad unesen kroz odgovarajuće sučelje za unos.

   Tako je u sučelju za unos “Knjiga” administratori pri ustanovama mogu ručno označiti indeksiranost u sljedećim bazama podataka/citatnim indeksima:

   • Current Contents Connect (CCC);
   • Book Citation Index – Science (BKCI-S);
   • Book Citation Index – Social Science & Humanities (BKCI-SSH);
   • Scopus.

   U sučelju za unos "Sudjelovanja na skupovima" administratori pri ustanovama mogu ručno označiti indeksiranost u svim bazama podataka/citatnim indeksima koji su dostupni prilikom unosa radova u časopisima uz dodatno ponuđene sljedeće citatne indekse:

   • Conference Proceedings Citation Index – Science (CPCI-S) (sastavni dio WoSCC-a);
   • Conference Proceedings Citation Index – Social Science & Humanities (CPCI-SSH) (sastavni dio WoSCC-a).

   Ako je potrebno evidentirati indeksiranost u nekom od citatnih indeksa koji se ne popunjavaju automatski, možete nam se obratiti putem forme.
3. Što su to "plenarna ili keynote predavanja"?

   Ukoliko rad označite kao "plenarno" ili "keynote" ono svakako na programu skupa mora biti označeno kao takvo. Plenarna predavanja drže eminentni stručnjaci iz pojedinih područja i obično su to ključna predavanja oko čijih tema se gradi ostali sadržaj skupova.

PRIDRUŽIVANJE RADOVA AUTORU, USTANOVI, PROJEKTU I ZNANSTVENOM POLJU

Rad unesen u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI korisno je pridružiti osobama putem njihovih CROSBI profila, određenoj ustanovi (afilijaciji autora), projektu u sklopu kojega je rad nastao i/ili znanstvenom polju. Tako pridruženi radovi prikazivat će se na CROSBI profilima osoba, bibliografiji ustanove, bibliografiji projekta i/ili u pregledu radova određenog znanstvenog polja. Rad nije obavezno pridružiti osobi/ustanovi/projektu/polju, a on će i dalje biti dostupan putem pretraživanja.

1. Pridruživanje radova autoru

   1. Što je CROSBI profil osobe?

      CROSBI profil osobe je implementiran u sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije kako bi se omogućilo pridruživanje zapisa/radova i osobama (autorima, urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ).
   2. Kako mogu aktivirati i urediti svoj CROSBI profil?

      CROSBI profili osoba su automatski kreirani za sve znanstvenike koji su imali dodijeljen MBZ, a svi zapisi u CROSBI-ju koji su bili pridruženi tom MBZ-u su automatski pridruženi i novokreiranom CROSBI profilu osobe. MBZ je sada samo jedan od nekoliko mogućih identifikatora autora u CROSBI-ju, a koje si mogu ažurirati i sami korisnici.

      Osobe koje nisu imale dodijeljeni MBZ mogu kreirati svoj CROSBI profil osobe tako da se prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom te kliknu na poveznicu "Uređivanje profila" u korisničkom izborniku s desne strane. Na taj način će se u CROSBI-ju kreirati njihov CROSBI profil, što će, u slučaju da vaša ustanova koristi CROSBI kao alat za izvještavanje u procesu reakreditacije koje provodi AZVO, omogućiti izvještavanje o produktivnosti tih osoba u MOZVAG-u.

      

      Korisniku je omogućen unos osnovnih podataka kao što su kontakt e-mail adresa te ustanove zaposlenja.

      Publikacije se pridružuju tako da se klikom na znak plus “+” s desne strane otvori prozor s ponuđenim radovima te za svaki koji želite pridružiti kliknite “DA”. Rad je s liste pridruženih radova moguće ukloniti klikom na "Ukloni". Uklanjanjem s liste rad se ne briše iz CROSBI baze podataka – samo se uklanja veza između tog rada i CROSBI profila korisnika. Sustav automatski nudi radove kojima u nekom od polja odgovornosti prepozna vaše ime i prezime. Ako je korisnik objavljivao pod drugim imenom (djevojačko prezime i sl.), moguće je definirati i taj alternativni oblik imena, nakon čega će sustav ponuditi i radove objavljene pod tim alternativnim oblikom imena za pridruživanje CROSBI profilu osobe.

      Informacije unesene putem sučelja za uređivanje profila neće biti javno dostupne osim podataka o pridruženim radovima sve dok se ne odobrite njihovu javnu objavu označavanjem opcije “Suglasan/suglasna sam da ovdje uneseni podaci budu vidljivi na javnom profilu” na dnu stranice u sekciji “Suglasnosti”.
   3. Kako rad pridružiti jedinstvenom CROSBI profilu?

      Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem CROSBI profila osobe.

      Prilikom unosa novog zapisa u CROSBI zapis se može povezati s CROSBI profilom osobe:

      • “automatski”, ako sustav prepozna autora po imenu i prezimenu;
      • u slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.

      Autori mogu povezati zapise o publikacijama sa svojim CROSBI profilom i putem opcije "Uredi profil" koja im je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Publikacije se pridružuju na način da se klikom na znak plus “+” s desne strane otvori prozor s ponuđenim radovima te za svaki koji želite pridružiti kliknite “DA”. Sustav automatski nudi radove kojima u nekom od polja odgovornosti prepozna vaše ime i prezime. Ako je korisnik objavljivao pod drugim imenom (djevojačko prezime i sl.), moguće je definirati i taj alternativni oblik imena, nakon čega će sustav ponuditi i radove objavljene pod tim alternativnim oblikom imena za pridruživanje CROSBI profilu osobe.

      
   4. Radovi nisu pridruženi mojem CROSBI profilu

      Osobama/autorima su programski (automatski) pridruženi samo oni radovi koje je bilo moguće jednoznačno pridružiti pojedinom autoru, a prema podacima upisanim u polje Autori. Radovi se ne pridružuju automatski ukoliko postoje dvije ili više osoba s istim imenom i prezimenom, kada je ime autora prilikom unosa skraćeno na inicijal, kada autor ima srednje ime (inicijal), kada ima dvostruko prezime, kada postoji neslaganje u navođenju autora na radu i onoga u podacima o CROSBI profilima osoba iz naše baze podataka, te kada je autor pogrešno unesen.

      Ako postoji razlika između broja radova koje nalazite modulom Pretraživanje i broja radova koji nalazite u Pregledavanju/Aktivni znanstvenici, znači da dio radova nije pridružen vašem CROSBI profilu.

      Autori mogu povezati zapise o publikacijama putem svojeg CROSBI profila i putem opcije "Uredi profil" koja im je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Publikacije se pridružuju tako da se klikom na znak plus “+” s desne strane otvori prozor s ponuđenim radovima te za svaki koji želite pridružiti kliknite “DA”. Sustav automatski nudi radove kojima u nekom od polja odgovornosti prepozna vaše ime i prezime. Ako je korisnik objavljivao pod drugim imenom (djevojačko prezime i sl.), moguće je definirati i taj alternativni oblik imena, nakon čega će sustav ponuditi i radove objavljene pod tim alternativnim oblikom imena za pridruživanje CROSBI profilu osobe.

      Također, rad se može pridružiti prilikom uređivanja zapisa . Na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije odaberite opciju "Ispravci prijavljenih radova“, zatim na dnu stranice opciju „Provjera upisanih podataka", nakon toga odaberite CROSBI profil iz padajućeg izbornika ili putem tražilice CROSBI profila pronađite i dodajte osobu.

      Za radove koji su zaključani zatražite pridruživanje vaših radova putem forme s naznačenim brojevima radova i CROSBI ID brojem osoba kojima ih je potrebno pridružiti.
   5. Kako mogu dobiti jedinstveni matični broj znanstvenika?

      Jedinstveni Matični broj znanstvenika dodjeljuje isključivo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zahtjev za upis u Upisnik znanstvenika podnosi se putem Obrasca za upis u Upisnik znanstvenika koji je na raspolaganju na mrežnoj stranici:

      Upisnik znanstvenika
   6. Kako rad pridružiti jedinstvenom matičnom broju znanstvenika (MBZ-u)?

      Matični broj znanstvenika je jedan od osobnih identifikatora unutar CROSBI profila. Radovi se pridružuju CROSBI profilu osobe (a samim time i MBZ-u) automatski u slučaju da sustav prepozna autora po imenu i prezimenu, ili ručno putem tražilice CROSBI profila prilikom unosa novog zapisa o publikaciji u CROSBI. Autori koji imaju otvoren CROSBI profil osobe također imaju mogućnost ručno povezati sve svoje nepovezane publikacije koje su unesene u CROSBI preko opcije "Uređivanje profila" nakon prijave u CROSBI.
   7. Nemam matični broj znanstvenika. Kako mogu povezati zapise sa svojim imenom i prezimenom?

      CROSBI zapise možete povezati sa svojim imenom i prezimenom putem CROSBI profila. Potrebno je prijaviti se u CROSBI te odabrati opciju  "Uređivanje profila". Jedinstveni matični broj je samo jedan od osobnih identifikatora unutar CROSBI profila.
   8. Promjenio/la sam prezime, krivo mi je upisano prezime (ime, matični broj, naziv ustanove?). Možete li to ispraviti i kakva je procedura?

      Podaci o imenu i prezimenu se automatski preuzimaju iz Vašeg AAI@Edu.Hr korisničkih profila. U slučaju da su u vašem AAI profilu neki netočni ili nepotpuni podaci, obratite se AAI koridnatoru na matičnoj ustanovi koja vam je otvorila AAI korisnički profil i zatražite izmjenu podataka. CROSBI će prilikom vaše sljedeće prijave u sustav automatski ažurirati promijenjene podatke. 
   9. Doktorand sam Sveučilišta u Zagrebu i nemam matični broj. Kako mogu pridružiti svoje radove u CROSBI-ju svom privremenom identifikatoru?

      Doktorandu koji nema matični broj znanstvenika Online baza doktoranada (OBAD) automatski dodjeljuje privremeni identifikator kojeg je potrebno koristiti prilikom upisa radova u CROSBI (napomena: ispred tog privremenog identifikatora iz OBAD-a je potrebno obavezno upisati znak minus ('-'); npr.: -1234). Ovaj broj isključivo služi za preuzimanje podataka iz Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI u Online bazu doktoranada (OBAD).

      Kako biste povezali vaše radove s OBAD identifikatorom i omogućili automatsko preuzimanje putem OBAD sučelja potrebno je prvo kreirati CROSBI profil te u sučelju za uređivanje profila u sekciji “Identifikatori” dodati vaš OBAD ID. Nakon toga u sekciji “Moji radovi” možete pridružiti radove.
      Nakon što ste jednom kreirali CROSBI profil, pridruživanje će biti omogućeno i odmah prilikom unosa rada na način da će vam sustav automatski ponuditi vaš profil ili ćete ga moći pronaći kroz pretraživanje po imenu i prezimenu.
      Putem sljedeće poveznice možete provjeriti prepoznaje li OBAD novopridružene radove: https://www.bib.irb.hr/pregled/obad/-123456 (umjesto -123456 ubacite vaš OBAD ID).
2. Pridruživanje radova ustanovama

   1. U kojim se slučajevima zapis o publikaciji povezuje s ustanovom?

      Zapis je potrebno povezati sa svim hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja koje su uz imena autora navedene na samom radu. U pravilu je tu riječ o ustanovama s kojima su autori u vrijeme nastanka autorskog rada imali sklopljen važeći ugovor o radu i/ili su na tim ustanovama radili kao vanjski suradnici na istraživanjima opisanim u objavljenom radu i za to koristili njihovu znanstvenu infrastrukturu.

      Zapisi se ne povezuju s ustanovama na kojima autori trenutno rade (ili su radili u prošlosti), već isključivo s ustanovama s kojima su autori bili vezani u vrijeme nastanka autorskog djela. Također, zapisi se ne povezuju s ustanovama s kojima su autori povezani u svojstvu vanjskih suradnika za neke druge aktivnosti izuzev prethodno spomenutog provođenja znanstvenih aktivnosti (npr. za održavanje nastave), osim ako na samom radu uz ime autora izrijekom nije navedena i adresa ustanove s kojom se zapis želi povezati.

      Iznimno, radove znanstvenika iz biomedicinskog područja koji su nastali u vrijeme kada su znanstvenici bili u kumulativnom radnom odnosu na dvije ustanove (visoko učilište i pripadajuća klinička nastavna baza) moguće je povezati s obje ustanove čak i u slučaju kada je na radu navedena samo jedna od njih. Iznimka je moguća isključivo u slučaju ugovorom propisanog kumulativnog radnog odnosa i ne obuhvaća ustanove s kojima su autori povezani na drugi način (npr. održavanje nastave u svojstvu suradnika, privatna praksa itd.). Točnost navedenih podataka provjeravaju administratori predmetnih ustanova.

      Pravilnim pridruživanjem zapisa u CROSBI-ju s ustanovama će biti moguće dobiti uvid u znanstvenu produkciju na razini ustanova.
   2. Moja ustanova je promijenila naziv/spojila se s drugom ustanovom/podijelila se u više novih ustanova - s kojom ustanovom trebam povezati svoj zapis?

      U slučaju promjene naziva ustanove, spajanja dviju ustanova i/ili dijeljenja jedne ustanove na više novih ustanova, svi zapisi koji su objavljeni pod adresom ustanove koja više ne postoji ostaju u CROSBI-ju povezani s tim nazivom ustanove, a novi radovi koji će biti objavljeni nakon nastanka nove ustanove u CROSBI-ju će se povezati s nazivom nove ustanove.
   3. Moja ustanova nije na popisu ustanova - možete li je dodati?

      Izvor podataka za popis ustanova su Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik visokih učilišta koji su u nadležnosti Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Trenutno nije moguće povezati radove s ustanovama koje nisu navedene u spomenutim Upisnicima. Za sve promjene oko naziva ustanova i sl. potrebno je prvo kontaktirati MZO, a nakon promjene u Upisnicima je moguće promjene evidentirati i u CROSBI-ju.

      https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/znanost/znanstvenici-i-znanstvene-organizacije/upisnik-znanstvenih-organizacija-674/674

      https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/visoko-obrazovanje/upisnik-visokih-ucilista-161/161
3. Pridruživanje radova projektu

   1. Kako pridružiti zapis o publikaciji projektu na temelju kojeg je taj rad nastao (npr., HRZZ, FP7 ili H2020 projektu)?

      CROSBI kao normativu projekata koristi popis projekata iz Baze podataka o projektima koju razvija i održava Institut Ruđer Bošković te je zapis o publikaciji moguće povezati s već postojećim zapisom o projektu, a moguće je i ručno unijeti šifru projekta s kojim se zapis o publikaciji želi povezati.

      U slučaju da u normativi projekata već postoji zapis o projektu s kojim se zapis o publikaciji želi povezati, dovoljno je započeti unositi prezime voditelja projekta (samo za MZO i HRZZ projekte), naziv projekta i/ili šifru projekta pri čemu će se nakon četiri unesena znaka pojaviti lista zapisa o projektima među kojima je potrebno odabrati željeni projekt.

      U slučaju da se željeni projekt ne nalazi na ponuđenoj listi projekata, u CROSBI se može ručno upisati šifra projekta, pri čemu je važno da se radi o potpunoj šifri projekta te da se slijedi propisana sintaksa šifre projekta. Npr.:

      HRZZ projekti: HRZZ-IP-2013-11-6135

      EU - FP7 projekti: EK-FP7-283595

      EU - H2020 projekti: EK-H2020-654142

      MZO z-projekti: 098-0982933-2937
   2. Mora li svaki rad biti povezan s projektom u CROSBI-ju?

      Nije neophodno da svaki rad u CROSBI-ju bude povezan s projektom, ali je to svakako poželjno kada je primjenjivo. Važno je da radovi koji su nastali radom na istraživačkim projektima, tematikom se podudaraju s tematikom projekta i objavljeni su u razdoblju trajanja projekta ili neposredno po isteku, budu ispravno pridruženi jednom ili više projekata istog ili različitih financijera. Također je važno da se radovi povezuju s projektima samo u slučaju kada je/su u zahvali na radu spomenut(i) projekt(i) u sklopu kojeg(ih) je rad nastao. U slučaju da ste objavili rad iz nekog drugog znanstvenog područja/polja, ili u CROSBI unosite svoje starije radove (izvan razdoblja tekućih projekata), ili ste objavili rad koji je rezultat vašeg angažmana izvan okvira projekta, polje predviđeno za šifru projekta možete ostaviti praznim, a rad pridružiti samo matičnim brojevima autora na radu i ustanovama gdje su autori zaposleni. Rad će biti prisutan na svim popisima radova autora ili ustanove, samo se neće prikazivati na popisima radova projekata.

POHRANA CJELOVITOG TEKSTA RADA

1. Priložila sam uz bibliografski zapis i cjeloviti tekst svog rada koji je još u tisku. Kolege mi kažu da to uklonim jer bi netko mogao prisvojiti rezultate prije objavljivanja. Da li je to točno?

   Naprotiv! Objavom rada unutar repozitorija Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI ili nekog drugog repozitorija u otvorenom pristupu, Vi na najbolji mogući načini štitite svoj rad i imate apsolutno pravo prvenstva (sukladno datumu objave). Na taj način funkcioniraju već desetljećima pre-print arhive kao što je ArXiv i druge. Objavom rada u ovakvim repozitorijima osiguravate bolju vidljivost vašeg rada, bolju čitanost i citiranost, a moguće preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora postaje daleko vidljivije i manje vjerojatno. Otvoreni pristup cjelovitom tekstu rada najbolja je zaštita autora od različitih neetičkih ponašanja.
2. Objavila/o sam rad u časopisu i nisam sigurna smijem li cjeloviti tekst rada pohraniti u digitalni repozitorij CROSBI?

   Nerijetko izdavači objavu rada uvjetuju predajom prava intelektualnog vlasništva njima tako da nakon objave izdavači postaju jedini vlasnici rada i imaju sva prava. Intelektualno vlasništvo nad radom može se predati izdavaču isključivo potpisom autora, pa ukoliko niste potpisali prijenos copyright-a na izdavača nema nikakve zapreke da pohranite svoj rad u CROSBI arhivi. Ukoliko ste prenijeli svoja prava na izdavača (isključivo svojim potpisom, nikakvim automatizmom) u CROSBI arhivu možete bez ikakvih pravnih prepreka učitati verziju rada prije recenzije. Izdavači u posljednje vrijeme sve više dozvoljavaju samo-arhiviranje radova, jer takva dostupnost povećava vidljivost časopisa i njegovog utjecaja unutar znanstvene zajednice. Pohranjivanje radova u otvorene nacionalne, institucijske, tematske, osobne i druge repozitorije postalo je uobičajenom praksom koju neki financijeri znanstvenih istraživanja i uvjetuju (npr. Europska komisija). Najbolji način provjere koja ste prava zadržali ukoliko ste prenijeli svoja prava izdavaču (isključivo svojim potpisom!) je korištenjem baze podataka Sherpa/Romeo.

   Detaljnije o autorsko-pravnim pitanjima pročitajte na:

   • https://lib.irb.hr/web/hr/projekti/fulir/item/1733-fulir-faq.html
   • https://libguides.uta.fi/openaccessenglish/copyright
   • https://blogs.harvard.edu/openaccess101/for-faculty-and-researchers/negotiating-copyright/
   • https://libguides.oulu.fi/openpublishing/parallelpublishing
   • https://guides.cuny.edu/c.php?g=318026&p=2496121
   • https://libguides.ucd.ie/RRU/copyright

PRETRAŽIVANJE I PREGLEDAVANJE RADOVA

Pretražiti radove možete putem jednostavnog i naprednog pretraživanja. Dodatno radove možete pregledavati prema autoru, ustanovi, projektu ili znanstvenom području. Važno je napomenuti da ćete pretraživanjem po bilo kojoj riječi/izrazu dobiti sve bibliografske jedinice koje riječ/izraz sadrže. No, pregledavanjem po npr. matičnom broju autora dobit ćete samo radove koji su tom jedinstvenom matičnom broju pridruženi.

1. Kako prikazati radove ustanove za pojedinu godinu, odnosno određeni raspon godina

   Do pregleda radova određene ustanove dolazi se na jedan od sljedećih načina:

   • preko poveznice "Pregled po ustanovama"
   • preko napredne pretrage po ustanovi.

   
   

   Sintaksa za radove ustanove za određenu godinu je
   https ://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and|54|text|institution&yearRange=2016,
   gdje je kao primjer navedena ustanova Arhitektonski fakultet, Zagreb (54), a odabrana godina je 2016.
2. Kako mogu prikazati sve radove određene ustanove?

   Do pregleda radova određene ustanove dolazi se na jedan od sljedećih načina:

   • preko poveznice "Pregled po ustanovama"
   • preko napredne pretrage po ustanovi.
3. Htjela(htio) bih na web stranicu svoje ustanove staviti poveznicu na cjelovitu bibliografiju radova ustanove. Kako to mogu učiniti?

   Pronađite ustanovu pod "Pregled radova po ustanovi", te kopirajte poveznicu ili koristite sintaksu

   https://www.bib.irb.hr/pregled/ustanove/36

   gdje je 36 šifra ustanove.
4. Kako mogu prikazati radove dvije ili više ustanova?

   Sintaksa za radove više ustanova je:

   https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|178,54,13,67|text|institution_list,

   Brojevi u URL-u su šifre ustanova.
5. Kako mogu prikazati radove dva ili više znanstvenika?

   Sintaksa za radove više znanstvenika je:

   https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|124294,9803,90735,206214|text|mbz_list,

   Brojevi u URL-u su matični brojevi znanstvenika iz upisnika MZO.
6. Autor/ica sam više radova u CROSBI-ju. Kako mogu na svoju osobnu web stranicu staviti poveznicu na svoju bibliografiju radova?

   Pronađite se na CROSBIju, pod "Pregled radova po znanstveniku", te kopirajte poveznicu ili koristite sintaksu https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/157043, gdje je 157403 jedinstveni matični broj znanstvenika
7. Mogu li pretražiti istovremeno nekoliko brojeva projekata i dobiti zajedničku listu radova?

   Da, preko napredne pretrage. Šifre projekata povežite međusobno operatorom OR.
8. Upisao sam rad ali se ne prikazuje na popisu iako je pridružen mom matičnom broju?

   Pokušajte osvježiti listu rezultata klikom na ikonu "Osvježi" prema slikovnom primjeru