Pregled bibliografske jedinice broj: 999181
KAKO POBOLJŠATI KVALITETU ŽIVOTA DJECE S UPALNIM REUMATSKIM BOLESTIMA
KAKO POBOLJŠATI KVALITETU ŽIVOTA DJECE S UPALNIM REUMATSKIM BOLESTIMA // Paediatria Croatica. Supplement, 61 (2017), Supl 1; 56-60 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 999181 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
KAKO POBOLJŠATI KVALITETU ŽIVOTA DJECE S UPALNIM REUMATSKIM BOLESTIMA
(HOW TO IMPROVE QUALITY OF LIFE OF CHILDREN WITH RHEUMATIC DISEASES)
Autori
Sršen, Saša ; Jelušić, Marija
Izvornik
Paediatria Croatica. Supplement (1330-724X) 61
(2017), Supl 1;
56-60
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
KVALITETA ŽIVOTA ; REUMATOLOGIJA ; DIJETE
(QUALITY OF LIFE ; RHEUMATOLOGY ; CHILD)
Sažetak
Reumatske bolesti danas imaju bolju prognozu nego nekada u pogledu smrtnosti i trajnih tjelesnih posljedica bolesti, ali i dalje u znatnoj mjeri utječu na aktivnost, funkcioniranje, društveni život, pa i ekonomsku situaciju bolesnika i cijele obitelji. Stoga se javila potreba za procjenom učinka bolesti na kvalitetu života oboljelih. Svjetska zdravstvena organizacija je izradila Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja i zdravlja koja opisuje učinak bolesti na bolesnika kroz 3 ishoda: strukturu i funkciju organizma, aktivnosti i društvenu uključenost. Na temelju toga se razvio čitav niz alata za ispitivanje kvalitete života vezane uz zdravlje koji se koriste u reumatologiji. Korištenjem tih alata utvrdio se niz čimbenika koji utječu na kvalitetu života bolesnika, od kojih najbitniju ulogu u reumatskim bolestima imaju bol, umor, poremećaji sna, psihijatrijski komorbiditeti poput anksioznosti i depresije, tjelesna ograničenja nastala kao posljedica bolesti, ali i globalno zdravlje i opća percepcija zdravlja kod oboljelog. Stoga bi pristup koji bi trebao unaprijediti kvalitetu života oboljelih trebao za osnovu imati rano i agresivno farmakološko liječenje, ali i široki, multidisciplinarni pristup liječenju, koji uključuje ne samo reumatologe i liječnike primarne zdravstvene zaštite, već i liječnike suradnih struka (pedijatri drugih subspecijalnosti, fizijatri, oftalmolozi, dječji psihijatri…), ali i fizioterapeute, radne terapeute, psihologe, kao i širu društvenu zajednicu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus