Naslov
Je li Šitović bio "ah(k)avac"? : dočetno "-h" u imeničnome genitivu množine u djelima fra Lovre Šitovića Ljubušaka
(Was Šitović an "ah(k)avac"? : final "-h" in the genitive plural of noun declensions in the works of Lovro Šitović Ljubušak)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Lovro Šitović i njegovo doba

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska; Skradin, Hrvatska; Visovac, Hrvatska, 08.05.2008. - 09.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Lovro Šitović Ljubušak ; dočetno -h ; genitiv množine ; sklonidba imenica ; hrvatski književni jezik
(Lovro Šitović Ljubušak ; final -h ; genitive plural ; noun declension ; Croatian literary language)

Sažetak
U radu se razmatraju likovi svih imeničnih genitiva množine koji se nalaze u trima Šitovićevim djelima ("Grammatica Latino- Illyrica", 1713., "Pisna od pakla", 1727. i "Liist nauka karstjanskoga", 1752.). Pri tome se strogo razlikuju tri razine istraživanja: 1. »činjenično stanje«, tj. razina zapisa, 2. ne posve jednostavno pitanje o tome je li Šitović izgovarao dočetno "-h" onda kada ga zatječemo u zapisu, ili nije, te 3. je li to "-h" »etimologično« ili nije. Podsjeća se potom na devetnaestostoljetno podrijetlo nazivka "ahavac", naime na tu zajedljivu pogrdnicu kojom je Fran Kurelac nazivao sljedbenike Zagrebačke filološke škole zbog njihove ustrajne porabe dočetka "-h" (dotično "-ah") u imeničnome genitivu množine. Pri tome se nazivak "ahavac" promatra s tvorbenoga stajališta te se uspoređuje s nazivkom "ahkavac", koji je nedavno uveo Bulcsú László. Zatim se u osnovnim crtama iznosi žestoka raspra koja se je sredinom devetnaestoga stoljeća rasplamsala o liku toga padeža u književnome jeziku (Kurelac, Vežić, Jagić, Veber, Šulek), ali se podsjeća i na polemiku koja se je vodila krajem prošloga i početkom ovoga stoljeća o izgovoru toga "-h" u genitivu množine (Tafra, Vončina, László). Posebno se pak raspravlja o trima Jagićevim prinosima, nastalima u rasponu od desetak godina, u kojima je Jagić iznio dva oprječna mišljenja o spomenutome "-h". Potom se razmatra jedan članak, zapravo izvješće o sklonidbi osnova na "-u" u slovjenskim jezicima, što ga je ruskoj Carskoj akademiji znanosti u Sankt Peterburgu uputio August Schleicher, u kojem taj prerano preminuli njemački jezikoslov, na osnovi usporedbe sa sanskrtom, ustvrđuje da je u takvih genitiva posrijedi prijenos lika iz lokativa množine (1867.). Taj je njegov uvid Jagić "a limine" otklonio, a na svojevrstan ga je način početkom ovoga stoljeća obnovio Bulcsú László. Na kraju se, u svjetlu navedenih spoznaja, predlaže ponovna razmotra oblika toga padeža u biranome sustavu, tj. u hrvatskome književnome jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA