Naslov
Biofortifikacija pšenice željezom i cinkom
(Biofortification of wheat with iron and zinc)

Autori
Martić, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
12.06

Godina
2018

Stranica
196

Mentor
Lončarić, Zdenko

Neposredni voditelj
Štolfa Čamagajevac, Ivna

Ključne riječi
pšenica ; agrofortifikacija ; cink ; željezo ; fitat
(wheat ; agrofortification ; zinc ; iron ; phytate)

Sažetak
U svijetu je više od 3 milijarde ljudi izloženo nedostatku mikroelemenata, pri čemu je nedostatak Fe vrlo čest u zemljama u razvoja dok je nedostatak Zn detektiran kao globalni problem. Najjednostavniji i najbrži način povećanja koncentracije u zrnu je agronomska biofortifikacija. Ciljevi istraživanja su utvrditi utjecaj sorte i aplikacije Fe i Zn u tlo ili folijarno na povećanje koncentracije u zrnu pšenice. Poljski pokus s 4 sorte ozime pšenice (Srpanjka, Divana, Katarina i Zdenka) proveden je tijekom dvije vegetacije na dva lokaliteta u Brodsko – posavskoj županiji uz 7 različitih tretamana aplikacije Fe i Zn (1. kontrola bez aplikacije, 2. aplikacija Fe u tlo, 3. Zn u tlo, 4. folijarno Fe, 5. folijarno Zn, 6. Fe+Zn u tlo i 7. Fe+Zn folijarno). Najveći prosječni prinos zrna ostvarile su sorte Katarina i Zdenka, slijedi Srpanjka te Divana s najnižim prinosom. Aplikacije Fe i Zn u tlo ili folijarno, nisu značajno utjecale na prinose zrna ili ukupne biološke prirode, ali su značajno utjecale na promjenu koncentracije Fe u zrnu. Najveća koncentracija Fe je ostvarena nakon folijarne aplikacije Fe, dok aplikacija Fe u tlo nije utjecala na koncentraciju Fe u zrnu. Najveća koncentracija Zn u zrnu ostvarena je nakon folijarne aplikacije Zn ili Fe+Zn, a najniže koncentracije Zn ostvarene su na kontrolnim tretmanima. U provedenim istraživanjima sorte pšenice su se značajno razlikovale po sadržaju fenola u zrnu, sorta Zdenka imala je značajno veću koncentraciju u odnosu na Srpanjku, Divanu i Katarinu. U sorti Divana utvrđen je značajno veći molarni omjer fitat/Fe nego u sorti Katarina, Zdenka ili Srpanjka. Najveći fitat/Zn omjer su imale Zdenka i Divana te Srpanjka, a najmanji sorta Katarina. Najveću ukupnu antiaksidativnu aktivnost je ostvarila sorta Zdenka, zatim sorte Divana i Katarina, a najmanju sorta Srpanjka. Aplikacije Fe i Zn nisu značajno utjecale na koncentraciju fenola i fitata u zrnu, no dokazan je značajan utjecaj na molarni odnos fitata/Fe i fitat/Zn u zrnu pšenice. Najveći je molarni odnos fitat/Fe zabilježen u kontrolnom tretmanu, a najniži odnos nakon folijarne aplikacije Fe i Fe+Zn. Najviši molarni odnos fitat/Zn ostvaren je u kontrolnom tretmanu, dok je najniži ostvaren nakon folijarne aplikacije Zn i Fe+Zn.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA