Pregled bibliografske jedinice broj: 99826
Može li aktualna fiskalna politika potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj?
Može li aktualna fiskalna politika potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj? // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 53 (2002), 1-2; 122-144 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 99826 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li aktualna fiskalna politika potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj?
(Can Current Fiscal Policy Initiate Economic Growth in Croatia)
Autori
Škare, Marinko ; Škrtić, Davor
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 53
(2002), 1-2;
122-144
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
fiskalna politika; gospodarski rast; konsolidacija; državna potrošnja
(fiscal policy; economic growth; fiscal consolidation; public expenditures)
Sažetak
Autori se u ovom članku bave analizom aktulne fiskalne politike i pokušajem konsolidacije državnog proračuna te njihovim mogućim efektima na budući gospodarski rast. Iskustva sa stabilizacijskim programom iz 1993. godine upozoravaju da se ekonomske politike ne mogu voditi segmentirano, stabilizacija bez gospodarskog rasta ili uravnotežavanje proračuna bez investicijskog zamaha. Nosioci ekonomske politike danas u Hrvatskoj poduzimaju niz reformi koje za cilj prvenstveno imaju smanjenje javne potrošnje, zaduženja države i uravnoteženja proračuna. To se ostvaruje kroz smanjenje socijalnog standarda, kapitalnih ulaganja, ulaganja u znanost i obrazovanje. Autori postavljaju pitanje može li se takvom ekonomskom politikom potaknuti gospodarski rast? Ključ razumijevanja javne potrošnje je da nije važno koliko država troši već kako se troši. U zemlji u kojoj tržišna infrastruktura na postoji i tržišni se zakoni ne provode, samim smanjivanjem javne potrošnje ne može se potaknuti gospodarski rast. Sadašnji rast BDP-a vjerojatno je cikličkog karaktera nakon šoka uvođenja PDV-a i bankarskih kriza kao i otvaranja privrede prema svijetu. Javni dug raste brže od BDP-koji se pokušava financirati kombinacijom oporezivanja i zaduživanja. Problem javnog duga a time i gospodarskog rasta na leži na strane potrošnje već na strani ponude &#8211 ; ciljanog poticanja proizvodnje a u toj se sferi vrlo malo čini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0145009
Ustanove:
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Pula
Profili:
Marinko Škare
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus