Pregled bibliografske jedinice broj: 997952
Između diskursa o prostoru i diskursa prostora: mogućnosti lingvo-semiotičke analize devetnaestostoljetnih tekstova o gradnji i dogradnjama Zavoda za umobolne u Stenjevcu
Između diskursa o prostoru i diskursa prostora: mogućnosti lingvo-semiotičke analize devetnaestostoljetnih tekstova o gradnji i dogradnjama Zavoda za umobolne u Stenjevcu // Jezikoslovlje, 20 (2019), 1; 147-173 doi:https://.org/10.29162/jez.2019.6 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 997952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Između diskursa o prostoru i diskursa prostora:
mogućnosti lingvo-semiotičke analize
devetnaestostoljetnih tekstova o gradnji i
dogradnjama Zavoda za umobolne u Stenjevcu
(BETWEEN DISCOURSE ABOUT SPACE AND DISCOURSE OF
SPACE: POSSIBILITIES FOR THE LINGUISTIC AND
SEMIOTIC ANALYSIS OF 19TH CENTURY TEXTS ON THE
CONSTRUCTION AND RECONSTRUCTION OF THE
INSTITUTE FOR THE INSANE IN STENJEVEC)
Autori
Bertoša, Mislava
Izvornik
Jezikoslovlje (1331-7202) 20
(2019), 1;
147-173
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
semiotika prostora ; legitimizacije ; topoi ; Zavod za umobolne u Stenjevcu (19. stoljeće) ; diskursna analiza.
(: semiotics of space ; legitimization ; topoi ; Institute fo the Insane in Stenjevec (19th century) ; discourse analysis.)
Sažetak
U članku se iz perspektive semiotike prostora analiziraju temeljni dokumenti o osnivanju, ustroju i prostornim preinakama Zavoda za umobolne u Stenjevcu. Oslanjajući se na analitičko-diskursne modele ispituje se način na koji je u njima legitimiziran diskurs o prostornom ustroju stenjevečkog Zavoda i izdvajaju tri temeljna principa (estetski, ekonomski i utilitarni) s pomoću kojih je legitimizacija postignuta, te se identificiraju temeljni topoi i ispituje njihova argumentacija u različitim kontekstima. Posebno se analiziraju tekstovi u kojima različiti stručnjaci raspravljaju o budućem spacijalnom ustroju Zavoda i odmjeravaju prednosti i nedostatke dvaju temeljnih modela spacijalne organizacije ludničkih prostora u 19. stoljeću – paviljonskog i monolitnog. Rezultati analize pokazuju su da su neka od temeljnih obilježja diskursa o prostornom uređenju Zavoda u Stenjevcu ekonomičnost, povoljnost i oportunost te funkcionalnost i svrhovitost. Oni se promatraju u sprezi s kontekstom razdoblja, ponajprije s prevladavajućim društvenim vrijednostima i devetnaestostoljetnim idejama o liječenju umobolnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
