Naslov
Praćenje trenda zaraznih bolesti koje se prenose hranom u RH
(Foodborne infectious diseases trend in Croatia)

Autori
Brlek-Gorski, Diana ; Hengl, Brigita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
5th Croatian Congress of Microbiology with International Participation-book of abstracts / - Zagreb : Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2012, 102-103

ISBN
978-953-778-05-7

Skup
5th Croatian Congress of Microbiology with International Participation

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 26.09.2012. - 30.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Bolesti koje se prenose hranom, epidemije, praćenje bolesti
(Foodborne diseases, outbreak, monitoring)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN br.79/2007.) propisano je obavezno pojedinačno prijavljivanje zaraznih bolesti i epidemija na zakonom propisanom obrascu. Prijavu popunjava liječnik koji je dijagnosticirao zaraznu bolest i upućuje teritorijalno nadležnoj epidemiološkoj službi. Prijave na državnoj razini prikuplja, prati, analizira i evaluira Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Europska komisija je u travnju 2008. godine objavila revidirane definicije bolesti koje podliježu obveznom prijavljivanju u Europskoj uniji (COMMISSION DECISION of 28/IV/2008 amending Decision 2002/253/EC laying down case definitions for reporting communicable diseases to the Community network under Decision No 2119/98/EC of the European Parliament and of the Council). Za bolesti koje podliježu obveznom prijavljivanju, a nisu obuhvaćene ovim dokumentom, vrijede definicije objavljene ranije, a dostupne su na web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/epidemiologija/definicije_zb.pdf). Praćenjem su obuhvaćene i zarazne bolesti koje se prenose hranom, čiji će se trend pokazati u petogodišnjem vremenskom razdoblju (od 2007), a to su salmoneloza, trovanje hranom koje nije uzrokovano salmonelama, dizenterija, trihineloza, enterokolitis, ehinokokoza i enteroviroza. Od 2009. se prate toksoplazmoza, kampilobakterioza, virusni gastroenterokolitis, giardijaza, amebijaza i jersinioza. Listerioza se prati od 2010., a od 2011. i botulizam. Kroz isto petogodišnje razdoblje prikazat će se i broj epidemija u RH, koje su rezultat oboljenja zbog unosa uzročnika hranom. Usporedba s rezultatima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koji se odnose na praćenje bolesti koje se prenose hranom ukazat će postoje li razlike u odnosu na zemlje Europske unije, te jesu li one posljedice specifičnih pravila dobre higijenske i kuhinjske prakse, životnog podneblja ili nečeg drugog.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA