Pregled bibliografske jedinice broj: 997401
Mogućnosti i ograničenja uporabe ionizirajućih dijagnostičkih metoda u trudnica
Mogućnosti i ograničenja uporabe ionizirajućih dijagnostičkih metoda u trudnica, 2018., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 997401 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnosti i ograničenja uporabe ionizirajućih
dijagnostičkih metoda u trudnica
(Possibilities and limitations of ionizing diagnostic
methods in pregnant women)
Autori
Tomaš, Anda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.12
Godina
2018
Stranica
34
Mentor
Popić, Jelena
Ključne riječi
ionizirajuće zračenje, trudnice, trudnoća, fetus, fetalna doza
(ionizing radiation, pregnant women, pregnancy, fetus, fetal dose)
Sažetak
Moderna medicina danas je nezamisliva bez radioloških pretraga koje nam na brz i neinvazivan način pruţaju pogled u unutrašnjost ljudskog tijela. No, već od samog početka razvoja radiologije počela se stvarati i svijest o negativnim učincima ionizirajućeg zračenja na ţive organizme. Današnja medicina, upravo iz spomenutog razloga, puno paţnje pridaje racionalnoj uporabi ionizirajućih dijagnostičkih metoda, a poseban naglasak stavlja se na zaštitu trudnica, tj. ploda trudnoće. Embrio, a kasnije fetus, pokazuje veći stupanj radiosenzitivnosti u odnosu na odraslog čovjeka, prvenstveno zbog brze proliferacije stanica i visokog stupnja metaboličke aktivnosti. Faza organogeneze, izmeĎu 3. i 8. tjedna gestacije, najosjetljivije je razdoblje na učinke ionizirajućeg zračenja. Ukoliko se plod u tom periodu izloţi dozi zračenja većoj od 100 mGy, raste rizik za razvoj fetalnih anomalija. TakoĎer se smatra da tijekom cijele trudnoće postoji mogućnost za indukciju karcinogeneze u slučaju fetalne doze > 10 mGy, što se kasnije očituje povećanim rizikom za razvoj maligne bolesti u djetinjstvu, poglavito leukemije. Fetalna doza u gotovo svim ionizirajućim radiološkim pretragama ne prelazi 50 mGy, a u većini slučajeva je i daleko manja. Stav Američkog društva opstetričara i ginekologa glasi da fetalna doza manja od 50 mGy nije štetna za fetus te da jedna ionizirajuća radiološka pretraga u trudnoći ne predstavlja dodatan rizik za razvoj fetalnih anomalija. Iako su u trudnica metode izbora one radiološke pretrage koje ne koriste ionizirajuće zračenje (UZV, MR), ponekad su ionizirajuće metode nuţne. U takvim situacijama rizik koji nosi bolest ili stanje majke daleko premašuje rizik same ionizirajuće pretrage. Izbjegavanje metoda koje koriste ionizirajuće zračenje iz straha da će naštetiti plodu najčešće je neutemeljeno i odgaĎa postavljanje ispravne dijagnoze te moţe naštetiti majci i plodu. Kada postoji mogućnost za to, valja smanjiti dozu zračenja kojoj izlaţemo trudnicu te koristiti dostupne metode zaštite od ionizirajućeg zračenja. Savjetovanje trudnice od strane radiologa takoĎer je vrlo vaţno kako ne bi došlo do nepotrebnog prekida zdrave trudnoće. Ključne riječi: ionizirajuće zračenje,
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Jelena Popić
(mentor)