Naslov
Demografski razvoj i populacijska politika Republike Hrvatske
(DEMOGRAPHIC DEVELOPMENT AND POPULATION POLICY IN CROATIA)

Autori
Friganović, Ante Mladen ; Šterc, Stjepan

Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 2 (1993), 1; 151-165

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
demografija, razvoj, politika, Hrvatska
(demography, development, policy, Croatia)

Sažetak
Populacijska politika u teoriji i u praksi opstoji u užem (demografskom) i širem (društveno-gospodarskom) pojmu. Naznačene su neke odredbenice koje su se pokazale značajnim u određenju i provođenju ekspanzivne (pronatalističke), restriktivne (antinatalističke), redistributivne (migracijske) i eugeničke (kvalitativne) populacijske politike. Kratki osvrt na izvaneuropska i, posebice, europska iskustva planiranja razvoja i skrbi o stanovništvu pokazao je lepezu čimbenika koji djeluju različito u prostoru i vremenu. Od svih iskustava Hrvatskoj su najbliža iskustva zapadnih europskih zemalja. Ta iskustva pokazuju da svaka zemlja ima svoje posebnosti i da se treba prema njima ravnati u traženju i određivanju vlastite populacijske politike. Sažme li se problem, nameće se zaključak o nužnosti podupiranja veće rodnosti, uz odgovarajuću lepezu materijalne potpore pojedincu, obitelji iustanovama (infrastruktura predškolskog odgoja i triju stupnjeva obrazovanja). Ali, početna i temeljna djelatnost leži u opipljivoj materijalnoj podlozi, bez koje nije moguće preokrenuti negativan trend prirodnoga kretanja stanovništva. U ostvarivanju trajnijeg procesa savjetuju se četiri koraka: pronatalistički, infrastrukturni predškolski, infrastrukturni školski (osnovni, srednji i visoki) i pulsacijski (korak trajnije ležernosti na višoj društveno-gospodarskoj razini). Pri tome valja imati na umu da su se posredni čimbenici pokazali kadšto djelotvornijim od nekih neposrednih čimbenika promjene prirodnoga kretanja pučanstva, osobito utrajnijem razdoblju i gledano generacijski. To upućuje na zaključak da valja tragati za svojevrsnim over-all-modelom kao zbrojem općih i posebnih mjera populacijske politike (tip obitelji, veličina obitelji, gospodarska moć obitelji i okružja), polazeći od gospodarske razvijenosti zajednice (stupnjevanje obitelji prema gospodarskoj moći društva). Suština je u postizanju demografski umjerene, gospodarstveno zbrinute i društveno postojane obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA